Dalmatinci, članovi KUD-a "Dalmacije" iz Dugog Rata, rasplesali Bitolu

Članovi KUD-a Dalmacije iz Dugog Rata, nastupili su u Bitoli, u sklopu Dječjeg Međunarodnog folklornog festivala "Radostan petak", a u organizaciji KUD- a "Ilinden" iz Bitole. 

KUD "Dalmacija" i KUD "Ilinden" su bratimljene folklorne udruge, na inicijativi Hrvatskog kulturnog centra "Marka Marulića“ iz Bitole.

- Osjećamo se predivno. Evo, ovo nam je drugi put u Bitoli u dvije godine sa našom djecom. Oni su uzbuđeni, njima je predivno. Rekli bi da im je ovo najdraža turneja. Jedva čekaju doć' u Makedoniju, a mi odrasli s njima guštamo“, rekao nam je Ivan Ćurlin, voditelj u KUD-u.

U Bitoli su prikazali stare splitske plesove i prvi dio trogirskih plesova.

- Pa mislimo da je to zapravo svrha našeg rada, da našu kulturu, naše tradicije i običaje predstavimo svijetu i tako im pokažemo veliko bogatstvo hrvatske kulture koje stvarno od mjesta do mjesta se razlikuje, od nošnje do plesa do pjevanja. I jednostavno, i mi i naša djeca guštamo u tome da to pokažemo svima i da svi u tome zajedno uživamo, dodaje Ćurlin.

Svake godine na temelju bratimljenja s KUD-om "Ilindenom" razmjenjuju koncerte, nastupe, gostovanja.

- Mi smo veliki prijatelji. Obožavamo doć' ovdje mi kao Dalmatinci kod njih, a oni pogotovo kod nas na more. Volimo se družiti, volimo zajedno lijepo pojest', popit', plesat', družit se, pjevati i stvarno nam to puno znači jer imam osjećaj da su Makedonci dosta slični Dalmatincima. Ja bih rekao čak možda malo srdačniji Dalmatinci. Jako smo slični mentalitetom. I to je, mislim, ono što nas zapravo i povezuje.

Sljedeći dan je KUD Dalmacija nastupila u Kulturnom i informativnom centru u Bitoli. Osim gostiju iz Hrvatske, na festivalu su se predstavili i gosti iz Češke, Srbije, kao i nekoliko folklornih ansambla i KUD-ova iz Makedonije i, svakako, domaćini KUD „Ilinden“.

Na ovaj način, kulturno-umjetničko društvo "Ilinden", osnovano 1955. godine, nastavlja, zajedno s mlađim generacijama, njegovati i prezentirati narodnu tradiciju.

Ovim se festivalom obilježava stoljetna tradicija nazvana Gradsko-seoski Uskrs, koja se ovdje slavi samo na ovaj način, te blagdan Balaklija. To je istinsko slavlje tradicije, dječje radosti i folklornog bogatstva. Festival je započeo u Kulturnom centru, a nastavio se paradom kroz Genimaale i posebnim programom u donjem središtu "sela", gdje su bili nazočni i gradonačelnik Bitole Toni Konjanovski i predsjednik Vijeća Bojan Bojkoski.

- Bez tradicije, mi ne postojimo. Ovdje smo i kao Općina i kao lokalna samouprava, zajedno s predsjednikom Vijeća kako bismo podržali događaj kao što to činimo svake godine. To je već postala tradicija četvrtu godinu zaredom i nadam se da će ovaj festival samo dalje rasti. Već je međunarodni, već je izvan granica Republike Makedonije, izjavio je gradonačelnik. Gosti su posjetili Općinu i imali prijam kod njega.

- Razgovarali smo o povijesti ovog grada, ali smo se upoznali i s njihovim gradovima i mjestima iz kojih potječu. Nastavimo našu tradiciju, poštujmo jedni druge i surađujmo zajedno, jer zajedno smo uvijek jači, a posebno je Genimaale, mjesto gdje su mnoge stvari započele. Mi nastavljamo ulagati i graditi. Međutim, najvažnije je sačuvati našu budućnost, našu djecu i prenijeti im kulturu i tradiciju.

Povijest

Prema dostupnim podacima, od 16. stoljeća, a posebno u 18. i početkom 19. stoljeća, kršćani iz mnogih okolnih sela, pa čak i gradova, naseljavali su se u Bitoli, i to u Yeni Maale - Nova Maala, a stanovnici su ga nazivali Geni Maale ili Genimale. Budući da na području gdje su se naselili nije bilo izgrađenih zgrada, prilikom gradnje kuća ostavili su širok prostor koji im je služio za okupljanja i nazvali ga Sredselo. Stanovništvo koje se doselilo bilo je uglavnom iz sela i sa sobom su donijeli svoje običaje. Svaka obitelj imala je svoju obiteljsku proslavu, ali zajednička proslava za sve, odnosno za Genimale, bio je vjerski blagdan "Uskrsni petak Balaklija", takozvani "Gradski" ili "Seoski Uskrs".

Kulturno-umjetničko društvo "Ilinden" iz Bitole osnovano je 1955. godine upravo u bitolskom naselju Genimale. Polazeći od toga, jedna od glavnih zadaća i ciljeva društva u proteklim desetljećima aktivnog stvaralaštva, između ostalog, je istraživanje, njegovanje i prezentiranje narodne tradicije lokalnog stanovništva koje u tom naselju, odnosno susjedstvu, živi stoljećima. U tu svrhu, društvo je u proteklom razdoblju nastojalo održati tradiciju živom u svim njezinim kulturnim oblicima, s naglaskom na običaju "Gradsko-seoskog Uskrsa".

I evo… godinama kasnije, ista pjesma još uvijek odjekuje, isti je ples još uvijek a korak – korak nije stao. Prenosi se dalje. Od srca do srca. S koljena na koljeno. Danas taj korak nose djeca. Oni su naša budućnost. Oni su ti koji će nastaviti ples, koji će sačuvati pjesmu, koji će ispričati priču o Genimaleu – ne kao nešto prošlo, već kao nešto živo.