CroActivas okuplja žene koje čuvaju hrvatski identitet i stvaraju nove vrijednosti

Hrvatske žene iz Latinske Amerike, okupljene u mrežu CroActivas, sastale su se u argentinskom gradu Cordobi na trećem susretu pod nazivom "Od tkanja do djelovanja", poručivši kako su im zajedničke karakteristike ustrajnost i privrženost Hrvatskoj. Susret je bio posvećen razmjeni iskustava o vodstvu, poduzetništvu, kulturi, identitetu i razvoju projekata suradnje.

Ustrajnost kao zajednička poveznica

Na panelu "Žene koje mijenjaju svijet: vodstvo, poduzetništvo i novi putevi" sudjelovale su Maritza Orlic iz Perua, novinarka i poduzetnica, književnica Stella Cvjetanović iz Patagonije te Zdravka Bušić, zastupnica u Hrvatskom saboru.

Orlic je predstavila svoj poduzetnički put, koji je prije 43 godine započela sa suprugom osnivanjem tvrtke Magensa – Materiales Generales, specijalizirane za proizvodnju namještaja, obradu drva i opremanje interijera. Nakon suprugove smrti preuzela je vođenje tvrtke, istaknuvši kako su joj najveća motivacija bila djeca, ali i kako je riječ o dugogodišnjem procesu učenja i prilagodbe.

Prisjetila se i obiteljske povijesti, posebno oca koji je nakon Drugoga svjetskog rata, s 19 godina, iz izbjegličkog kampa u Italiji otišao u Peru. Ondje je započeo poslovni život i osnovao kompaniju, a nakon što mu je tijekom vojne diktature oduzeta imovina, preselio se u Ekvador. U Peru se vratio nakon izbijanja rata između dviju država.

Svoje iskustvo ustrajnosti predstavila je i Stella Cvjetanović, koja se nakon 20 godina rada na mjestu državne odvjetnice odlučila posvetiti obiteljskom ranču u Patagoniji, na zemlji koju je naslijedila od oca.

- To radim iz ljubavi koja me ispunjava, a ne iz obveze, poručila je, istaknuvši kako je rad na ranču ujedno način očuvanja obiteljskog nasljeđa i odavanja počasti ocu hrvatskog podrijetla.

Njezin djed Nikola sa 16 je godina stigao iz Dalmacije u Argentinu, gdje je radio na željeznici, ali je želio izgraditi nešto vlastito. Među njegovim prvim ostvarenjima bila je kamena kuća, nalik onima iz Dalmacije, koju je na jugu Argentine izgradio majstor podrijetlom s Brača. 

Cvjetanović je istaknula kako je njezin otac petero djece odgajao uz poruku da moraju biti prvi i raditi više od drugih, neovisno o spolu. U obitelji se nikada nije pravila razlika između muških i ženskih poslova.

- Zajedničko nam je da se ne predajemo, poručila je, sažimajući iskustva hrvatskih žena u iseljeništvu.

Povezivanje Hrvatske i iseljeništva

Zdravka Bušić govorila je o svom životnom putu, od odlaska u Beč i potom u Sjedinjene Američke Države, gdje je provela 21 godinu, do povratka u Hrvatsku na poziv prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. U Hrvatskoj je, među ostalim, bila pročelnica njegova kabineta i zamjenica ministra vanjskih poslova. 

Prisjetila se razdoblja hrvatskog osamostaljenja i buđenja hrvatskih zajednica u svijetu, naglasivši važnost povezivanja domovine s iseljeništvom. Govorila je i o studiranju, radu, angažmanu u crkvi te poučavanju hrvatskog jezika djece koja ga nisu govorila.

- Nadam se da ćete sljedeće godine doći u Hrvatsku kako bismo čuli vaše priče i kako bi ih Hrvatska mogla upoznati, poručila je sudionicama, istaknuvši važnost knjiga, pisanja i osobnih svjedočanstava u predstavljanju uspjeha hrvatskih potomaka u Latinskoj Americi.

Drugi panel bio je posvećen poduzetništvu, obrazovanju i povezivanju Hrvatske s dijasporom, a na njemu je sudjelovala Gordana Nikolić, dekanica privatnog sveučilišta PAR u Rijeci. Govoreći o svojim korijenima u pomorskoj i radničkoj obitelji, poduzetničkom putu i obiteljskom nasljeđu obilježenom iseljavanjem, 

Nikolić se prisjetila pradjeda koji je otišao u Sjevernu Ameriku i nikada se nije vratio. Istaknula je kako gotovo da nema hrvatske obitelji koja nema nekoga tko je otišao u svijet, ali i da današnje okolnosti otvaraju prostor za drukčiji odnos Hrvatske i njezina iseljeništva.

- Hrvatska treba Hrvate iz dijaspore kako bismo zajedno bili jači i učili iz iskustava naših predaka, istaknula je Nikolić.

Naglasila je kako Hrvatska raspolaže mogućnostima za razvoj, kvalitetnom prirodnom baštinom, sigurnošću i slobodom stvaranja, a iskustva hrvatskih zajednica u inozemstvu mogu biti važna za nove generacije. Posebno je istaknula potrebu stvaranja uvjeta za povratak mladih, ali i starijih članova iseljeništva, izrazivši želju da riječka luka u budućnosti ne bude samo luka odlaska, nego i dolaska.

CroActivas okuplja više od tisuću žena

Na važnost zajedništva i povezivanja iskustava hrvatskih žena iz različitih zemalja osvrnula se i Jelena Nadinić iz Buenos Airesa, predsjednica mreže CroActivas. Istaknula je kako su brojne žene tijekom godina ostvarile vrijedne projekte, ali da njihov potencijal dodatno raste kada se povežu i djeluju zajedno.

- Ponosne smo na sve što smo zajedno postigle i veselimo se onome što tek dolazi, poručila je Nadinić.

Dodala je kako susreti CroActivasa stvaraju trajne veze među ženama hrvatskog podrijetla. Iako se žene često opisuje kao čuvarice identiteta, sudionice susreta mnogo su više od toga – one stvaraju, vode, pokreću i oblikuju budućnost. U središtu njezina obraćanja bila je poruka da očuvanje naslijeđenog identiteta nije dovoljno samo po sebi, nego ga treba pretvoriti u stvaranje novih i trajnih vrijednosti.

Mreža CroActivas okuplja više od 1.000 članica.