131. rođendan Hrvatske bratske zajednice Amerike

Danas, 2. rujna, je 131. rođendan Hrvatske bratske zajednice Amerike, kojoj svi Matičini djelatnici na čelu s ravnateljem mr. sc. Zdeslavom Milasom žele puno uspjeha u daljnjem radu, poručuju iz Hrvatske matice iseljenika, a Glas Hrvatske se pridružuje čestitkama.

Hrvatska bratska zajednica Amerike / Croatian Fraternal Union of America (HBZ / CFU) renomirano je potporno i osiguravajuće društvo hrvatskog iseljeništva na sjeverno-američkome kontinentu, te istaknuta najmnogoljudnija humanitarna i patriotska organizacija hrvatskoga naroda. Osnovana je 2. rujna 1894. u Allegheny koji je danas sastavni dio sjevernog dijela grada Pittsburgha. Startavši s manje od 300 članova, trenutačno broji oko 50 000 tisuća volontera. Suvremenim središtima fraternalizma, u milijunskoj hrvatskoj dijaspori na sjeverno-američkome kontinentu, mogu se smatrati Pittsburgh, Cleveland, Chicago, Los Angeles i Toronto u Kanadi. Najmasovnije članstvo HBZ-a djeluje tradicionalno diljem Pennsylvanije, Ohioja, Illinoisa, Kalifornije, ali i širom kanadskoga Ontarija.

Hrvatska bratska zajednica pokazala je stabilnost u poslovanju tijekom protekle 131 godine, razvivši pri tome i poticajne obrazovne te kulturne i sportske programe kroz Omladinsku kulturnu federaciju i Školarinsku zakladu HBZ-a koja na godišnjoj razini stipendira prosječno 200 studenata. Hrvatska bratska zajednica Amerike danas je suvremena osiguravajuća organizacija koja djeluje u 27 saveznih američkih država s poslovnom licencom ovjerenom kod glavnog regulatora - Odjela za osiguranje države Pennsylvanije (Insurance Department of the State of Pennsylvania). Zajednica podnosi godišnja financijska izvješća Državnom osiguravajućem odjelu (State Insurance Department) u svakoj saveznoj državi gdje posluje, uključujući Nacionalnu organizaciju povjerenika za osiguranje (The National Association of Insurance Commissioners - NAIC). Posrijedi je organizacija slična HANFI u Hrvatskoj. Uspješno poslovanje Zajednice temelji se na konkurentnoj kamatnoj stopi za određeno razdoblje. Obveznice čine 88,0 % imovine organizacije i zadržavaju dobru kvalitetu, poručuju ponosno iz HBZ-a. Uspjehu ove najdugovječnije iseljeničke hrvatske organizacije pomažu zdušno svi njezini članovi diljem sjeverno-američkoga kontinenta, svi vrijedni odbornici i nadasve poslovni tim Edwarda W. Paze.

Zajednicom su presjedali istaknuti intelektualci Zdravko V. Mužina, Ivan Ljubić, Petar Pavlinac, Franjo Zotti, Pavao Hajdić, Josip Marohnić, Vinko Vuk, Tomo Bešenić, Anton Gazdić, Ivan Butković, Vjekoslav I. Mandić te John Badovinac kojeg turbulentnih sedamdesetih prošloga stoljeća na čelnome mjestu nasljeđuje čak 9 uspješnih mandata legendarni Bernard M. Luketich, koji je na prijelazu milenija zapravo Zajednicu izdigao u poslovnoga diva. Aktualni je glavni nacionalni predsjednik Edward W. Pazo tu časnu dužnost preuzeo prije točno jedanaest godina po umirovljenju predsjednika Bernarda M. Luketicha 1. srpnja 2014. Predsjednik Pazo proteklog se desetljeća dokazao odličnim Luketichevim nasljednikom i vrsnim poslovnim upraviteljem Zajednice koju vodi s timom suradnika Y generacije – sve redom etabliranih ekonomista fraternalističkoga duha i kulturnih aktivista novoga doba.

Podsjetimo, sredinom godine, točnije 5. svibnja 2025., članovi Nacionalnog upravnog odbora HBZ-a održali su višednevno redovito godišnje zasjedanje u glavnom uredu Zajednice u Pittsburghu. Aktualni Nacionalni upravni odbor HBZ-a čine: nacionalni predsjednik Edward W. Pazo, nacionalna tajnica i blagajnica Bernadette Luketich-Sikaras, agilni izvršni potpredsjednik Franjo Bertović, nacionalni drugi potpredsjednik Michael Ricci, predsjednik Nadzornog odbora Daniel Kochis, tajnica Nadzornog odbora Ruth Sepich, te članovi Wayne Vlašić, John Starešinić, Edward Sambol, John Miksich i Robert Luketić. Njihova izvješća su pozitivna unatoč velikoj konkurenciji na financijskim tržištima te najrazvijenije zemlje svijeta pa se prema tome članstvo može radovati nastavku stabilnog i uspješnog poslovnog i kulturnog djelovanja Hrvatske bratske zajednice Amerike. Sva financijska izvješća s točnim statistikama zainteresirani mogu pročitati u zadnja tri ljetna broja službenog glasila - Zajedničara.

Na sjednici Nacionalnog odbora HBZ-a, kojoj su nazočili svi članovi Upravnog odbora, saslušano je izvješće Johna Zupančića, financijskog konzultanta HBZ-a i upravitelja portfelja, koje se odnosilo na redoviti financijski pregled bilance HBZ-a uz sažete rezultate poslovanja. Upravitelj portfelja Zupančić dao je pouzdanu analizu financijskih aktivnosti investicijskog portfelja koji uključuje investicijske obveznice, povlaštene kao i obične dionice. Najvažniji rezultati za proteklu godinu uključivali su neto dobit od 1.920.827 USD od poslovanja, a imovina Zajednice dosegnula je rekordnih 509.785.097 USD, što je povećanje od gotovo 4 milijuna USD u odnosu na prethodnu godinu uz rast viška Zajednice na rekordnih 68.409.522 USD (Zajedničar, Vol. 120, No.12, Pittsburgh, PA, 4. lipanj, 2025, 1 – 6 str.). Upravitelj portfelja Zupančić nazočne predstavnike vrha HBZ-a upozorio je kako su ovi dobri financijski pokazatelji postignuti unatoč padu prihoda od premija na razinu kakva nije viđena zadnjih dvadeset pet godina u SAD-u. Drugim riječima, iako su prihodi od premija pali, ovo fraternalističko društvo uspjelo je zadovoljiti svoje potrebe za novčanim tokom kroz prihode od ulaganja i trenutne razine premija - koje su ostale pozitivne, i to u odnosu na aktualne trendove na financijskim tržištima kako među raznim životnim osiguravateljima tako i kod ostalih američkih fraternalističkih organizacija.

Nadalje, čelni ljudi Hrvatske bratske zajednice u raspravi su zaključili kako trenutno ponuđena kamatna stopa Zajednice od 4,5%, za zajamčeni ulog od dvadeset četiri mjeseca, stavlja HBZ u dobru poziciju za nastavak privlačenja depozita. Nacionalni predsjednik Pazo zahvalio je upravitelju portfelja Zupančiću na uloženom trudu, ocijenivši kako on vrlo odgovorno upravlja HBZ-ovim portfeljem i to s osjećajem „kao da je to njegova imovina“. Nacionalni odbor je na kraju zajedanja prihvatio i izvješće glavne tajnice i rizničarke Bernadette Luketich-Sikaras, koje je sadržavalo niz pozitivnih statističkih pokazatelja, uključujući približnu neto dobit Zajednice od dva milijuna dolara; povećanje viška od 5,4% dok je ukupni rast imovine za aktualno polugodište dosegnuo iznos od 3,9 milijuna dolara. Najavljen je i projekt arhiviranja i digitalizacije knjižnice HBZ-a, te izuzetno zahtjevna digitalizacija cjelokupnoga poslovanja Zajednice u iduće dvije godine.

Zaključno, američki fraternalizam pripada najsnažnijim socijalnim pokretima u povijesti SAD-a. Njegov program pokriva osobno i obiteljsko osiguranje za slučaj bolesti ili smrti. No, u sklopu fraternalističkih ustanova razvijale su se društvene, vjerske, kulturne i sportske aktivnosti. Kroz njih su se iseljenici borili za afirmaciju svojih etničkih i vjerskih prava u domicilnom društvu. Usto, preko njih su davali gospodarsku i političku potporu svome narodu u staroj domovini u borbi za nacionalnu emancipaciju i pravedno međunarodno rješenje hrvatskoga pitanja, a posebno su se američki Hrvati iskazali u humanitarnoj i materijalnoj pomoći tijekom obrambenog Domovinskoga rata u Republici Hrvatskoj i BiH devedesetih 20. stoljeća. Počeci stvaranja fraternalističkih organizacija javljaju se prije 156 godina, kada je John J. Upchurch, željezničarski radnik, organizirao prvo takvo društvo pod nazivom The Ancient Order of United Workmen. Bilo kako bilo, Hrvatska bratska zajednica Amerike je utemeljena tijekom prve industrijske revolucije i s preobrazbama doživjela procvat u aktualnoj četvrtoj industrijskoj revoluciji najrazvijenije zemlje svijeta u kojoj inače stoljećima živi milijunsko hrvatsko iseljeništvo u četvrtom i petom naraštaju. Nekoć siromašni iseljeni težaci i rudari iz raznih krajeva Hrvatske mukotrpnim su radom kao i obrazovanjem svojih novih naraštaja – rođenih u dijaspori – ostvarili već u drugoj generaciji zavidan rast na tamošnjoj društvenoj ljestvici, čije potomke danas u četvrtom i petom naraštaju nerijetko susrećemo u ključnim američkim poslovnim, akademskim pa i političkim krugovima. Drugim riječima, vremena su se mijenjala i razvijala se industrija osiguranja u raznim smjerovima, a HBZ je napredovala – razvivši pored toga i bogatu filantropsku aktivnost u području obrazovanja kao i pomoći potrebitima iz lokalnih zajednica. Nedvojbeno, socijalna mreža Hrvatske bratske zajednice Amerike omiljena je i Y generaciji! Američki bratski savez / American Fraternal Alliance (poveznica: https://www.fraternalalliance.org/) trenutačno ujedinjuje pedesetak raznih dobrotvornih društava diljem SAD-a, koja umrežavaju više od 7 milijuna pojedinaca - što ga čini jednom od najvećih američkih mreža volontera, među kojima su i vrijedni članovi Hrvatske bratske zajednice još od 1894.

Dosad je HBZ imala 26. konvencija na kojima članstvo u pravilu zastupa oko 220 izaslanika iz više stotina odsjeka i gnijezda. Iduća 27. konvencija održat će se prema Pravilima zadnjega vikenda u rujnu 2027.

Najviše odsjeka djeluje u SAD-u i to 92, a nešto manje u Kanadi – gdje je poslovanje radi zakonskih odredbi ugašeno i povučeno u SAD, dok su volonterske kulturne i obrazovne aktivnosti nastavljene. Od početka 21. stoljeća šest je odsjeka utemeljeno u RH i to odsjek 2000 u Zagrebu, odsjek 2001 Ogulinu, odsjek 2004 u Koprivnici, odsjek 2005 u Rijeci, odsjek 2006 u Splitu i odsjek 2007 u Županji.

Hrvatska matica iseljenika uspješno surađuje s Hrvatskom bratskom zajednicom Amerike punih sedam i pol desetljeća, još od daleke 1951. Najplodnija suradnja je ostvarena od sredine sedamdesetih naovamo i to između Matice i Omladinske kulturne federacije HBZ-a, koja okuplja tridesetak tamburaških zborova mladih i sličan broj odraslih tamburaških sastava iz većine američkih saveznih država. O planovima za razvitak daljnje kulturne suradnje u Zagrebu ovih dana razgovara ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslav Milas na sastanku s vodećim ljudima Zajednice na čelu s glavnim predsjednikom Edwardom Pazom – čiji tim trenutno boravi u poslovnom i prijateljskom posjetu Lijepoj Našoj.

I na kraju, sretan vam 131. rođendan dragi naši Zajedničari!

Tekst: Vesna Kukavica