Zagreb od Pariza očekuje i pomoć u rješavanju hrvatskog pitanja u BiH

Odluka Vlade Republike Hrvatske da kupi 12 francuskih borbenih zrakoplova Rafale, a koja je vrijedna gotovo milijardu eura imat će ozbiljne, pozitivne refleksije po buduće odnose Hrvatske i Francuske. Sklopljen posao tih financijskih razmjera ne znači samo ekonomsku nego i stratešku političku suradnju, piše HMS.

Hrvatski Medijski Servis iz diplomatskih izvora doznaje kako će Zagreb od Pariza, osim ulaska Hrvatske u Schengen, zatražiti i razmatranje položaja hrvatskoga naroda u BiH koji je nasilnim izmjenama Daytonsko-Pariškog mirovnog sporazuma te politikom hegemonije političkog Sarajeva potpuno narušen.

Zagreb očekuje da Francuska iskoristi svoj ogromni politički utjecaj u EU kako bi se prekinulo s politikom majorizacije. Upravo službeni Pariz ima iskustva u toj vrsti zaštite brojnih frankofonskih zajednica diljem svijeta, a najočitiji je kanadski Quebec.

Težnja prema društvu gdje su svi tretirani na isti način

A da Francuska, iako građanska Republika, razumije kako postoje složene države pokazuje osim političke i intelektualna elita u toj zemlji. Veliki francuski spisatelj i član iznimno utjecajne Francuske akademije znanosti i umjetnosti Amin Maalouf u posljednjoj knjizi “Brodolom civilizacija” piše kako je nesumnjivo teoretski moguće da mentalitet u nekim društvima dovoljno evoluira da i sam čin razmatranja vjerske ili etničke razlike postane suvišan.

- No da budem iskren, ne poznajem takva društva, i ne bih mogao imenovati ni jedno jedino, ali sam spreman priznati da bi takvo društvo moglo postojati jednog dana, u nekom idealnom svijetu. Dotad ću ostat sumnjičav prema zemljama koje izjavljuju da su svi njihovi građani tretirani na isti način, i da ni jedan segment stanovništva ne treba biti bolje zaštićen od ostalih - piše Maalouf.

Povratak Francuske na Balkan?

Službeni Pariz bi se na taj način mogao nakon dugog niza godina ponovno vratiti na Balkan s kojeg se povukao raspadom SFRJ, a hrvatsko pitanje u BiH dodatno dobiva na internacionalizaciji te moćnog saveznika u izgradnji pravedne Bosne i Hercegovine, po mjeri sva tri njezina suverena naroda i svih građana.

Istodobno i Trumpova i Bidenova administracija pokazivali su i pokazuju minimalno zanimanje za ovaj dio Europe, dok Berlin Angele Merkel na kontraverzan način šalje novog visokog predstavnika Christiana Schmidta. Ostaje vidjeti kako će na to reagirati administracija Emmanuela Macrona.

Podsjetimo, Daytonski mirovni sporazum službeno je potpisan upravo u Parizu 14. prosinca 1995. godine u Elizejskoj palači, a pokrovitelj cijelog događaja bio je tadašnji francuski predsjednik Jacques Chirac.

(Izvor: Hrvatski Medijski Servis)