Glas Hrvatske

10:21 / 28.02.2022.

Autor: Slavica Štefić

Udruga Palagruža čuvar komiške tradicije gradnje brodova

Gajeta falkuša

Gajeta falkuša

Foto: Udruga Palagruža / -

Udruga Palagruža nastavlja s dokumentiranjem i izradom tradicionalnih komiških brodova te, nakon što je izradila replike sandule i ofalkone gajete, traži partnere za gradnju leuta i loje.

Udruga djeluje u Komiži na otoku Visu i bavi se očuvanjem tradicionalnih alata, zanata, gastronomije i običaja vezanih uz more i priobalje.

U okviru svojih aktivnosti udruga dokumentira i izrađuje replike tradicionalnih komiških brodova koje su danas potisnula moderna plovila i materijali, koji su lakši za održavanje i traže manje posvećenosti vlasnika.

- Kako bismo mlade zainteresirali za brodogradnju, krenuli smo od manjih i jednostavnijih formi, tako smo započeli s gundulom, zatim smo napravili sandulu pa ofalkonu gajetu-učilo, rekao je za Hinu Miro Cvitković, predsjednik udruge Palagruža.


Udruga sudjeluje na raznim festivalima na kojima predstavlja hrvatsku maritimnu baštinu, tako su prilikom promocije sandule na europskom festivalu mora u zaljevu Morbihan i tijekom tradicionalnih radionica Barake Palagružone uspostavili suradnju sa skupinom žena iz francuskog gradića Rochefort-sur-Loire i njihovom gradonačelnicom.


- Žene koje nikada nisu bile u doticaju s brodogradnjom prihvatile su izazov i u sedam dana napravile gundulu koju smo im onda mi donirali, rekao je Cvitković.


Gundula je drvena barka duljine oko četiri metra koja se koristila za veslanje na obližnja komiška žala, a sandula njen bliski srodnik za ribarenje iz obitelji malih čamaca ravnog dna.


- Kao što je običaj u Komiži, članovi Udruge sa sobom su ponijeli pepeo izgorjelog broda koji se pali na sv. Nikolu i njime posuli novu gundulu, da joj bude sretna plovidba rijekom Loireom, a prilikom tog blagoslivljanja broda „gradonačelnica Rocheforta plakala je i na kolumbi broda napisala zavjet da će se ta gundula na kraju svog životnog vijeka zapaliti u Komiži, pred crkvom sv. Nikole, prepričava Cvitković.

Sandula

Sandula

Foto: ustupljena fotografija / Udruga Palagruža

Udruga sudjeluje na raznim festivalima na kojima predstavlja hrvatsku maritimnu baštinu, tako su prilikom promocije sandule na europskom festivalu mora u zaljevu Morbihan i tijekom tradicionalnih radionica Barake Palagružone uspostavili suradnju sa skupinom žena iz francuskog gradića Rochefort-sur-Loire i njihovom gradonačelnicom.

- Žene koje nikada nisu bile u doticaju s brodogradnjom prihvatile su izazov i u sedam dana napravile gundulu koju smo im onda mi donirali, rekao je Cvitković.

Gundula je drvena barka duljine oko četiri metra koja se koristila za veslanje na obližnja komiška žala, a sandula njen bliski srodnik za ribarenje iz obitelji malih čamaca ravnog dna.

- Kao što je običaj u Komiži, članovi Udruge sa sobom su ponijeli pepeo izgorjelog broda koji se pali na sv. Nikolu i njime posuli novu gundulu, da joj bude sretna plovidba rijekom Loireom, a prilikom tog blagoslivljanja broda „gradonačelnica Rocheforta plakala je i na kolumbi broda napisala zavjet da će se ta gundula na kraju svog životnog vijeka zapaliti u Komiži, pred crkvom sv. Nikole, prepričava Cvitković.

Udruga svake godine organizira veslačku regatu gundula za djecu i mlade, a zanimljivo je spomenuti da su se nekada održavale regate gundula u kojima su sudjelovale samo žene.

Naime, Zora Mardešić, prva spikerica Hrvatskoga radija, do II. svjetskog rata često je dolazila u Komižu i organizirala ove regate, a „nagrade pobjednicama bile su bogate“, stoji u tekstu Milana Samaržije u vlasništvu čije obitelji je jedna od zadnjih sačuvanih gundula.

Upravo su po toj gunduli, jednoj od sudionica ženskih regata, članovi Udruge izradili replike.

Dok je drugdje ovaj brodić gondula, u Komiži to je gundula zbog toga što su se u izoliranim otočkim dijalektima sačuvali staroslavenski zatvoreni samoglasnici, isto tako na komiškom dijalektu brod nije brod, već brud.

- Budući da su se u Komiži proizvodile plastične gundule poznate kao sandoline za pretpostaviti je da je bila neka drvena od koje su izradili kalup, kaže Cvitković opisujući tijek prvog projekta, a kako je pronađena izvorna gundula budući da sam u nonotovoj konobi imao dio jedne stare gundule, raspitao sam se i saznao gdje se nalazi posljednja cijela očuvana gundula, priča nam Zoran, član Udruge

Po pronalasku, Zoran i Miro su je izmjerili i fotografirali, a Nenad Zlodre, Ivica Žižić i Cvitković razradili su novu konstrukciju gundule i izradili prototip.

- Zlodre je pripremio 3D vizualizaciju gundule, a zatim su se iz te vizualizacije „izvukla rebra i isprintala na laseru, a potom su ih djeca na radionicama sastavljala. Napravili smo na taj način maketu u mjerilu 1:10, gundulu u prirodnoj veličini i ofalkonu gajetu-učilo, objasnio je za Hinu Zlodre.

Sandulu, „radnički brod“ za potrebe svakodnevnog ribolova i odlazak na obližnje pošte, udruga je izradila „po starinsku“, kaže Šimun Mardešić – Palagruža koji je zajedno s kalafatom Tonkom Božanićem – Pepetom radio na sanduli, naime dijelovi ovog malog broda od 4-5 m spajaju se čavlima.

Na zadnjim radionicama dodano joj je jedrilje koje je „ekstenzija zabave, a sandula je jednostavan brod na kojemu se djeca na siguran način mogu učiti svim pomorskim vještinama“, rekao je Mihovil Dekaris, član Udruge koji će voditi školu jedrenja.

Falkuša u izgradnji

Falkuša u izgradnji

Foto: Udruga Palagruža / -

- U projektu Ofalkono gajeta – od kolumbe do jidra „koji se temelji na izvornoj komiškoj gajeti Jaglici koju smo detaljno dokumentirali, kao i njenu sestru Cicibelu, dokazano je „da se radi o potpuno identičnim gajetama te da Cicibela nije bila zadnja gajeta kako se do tada pretpostavljalo, objašnjava Cvitković.

Izrađena umanjena verzija tog tradicionalnog komiškog ribarskog broda s rastavljivim dijelovima trupa, falcima po kojima je brod i dobio ime (grč. falkes=ograda), a koji su komiški ribari, jedini pučinski ribari do 19. stoljeća, koristili za ribolov te redovito pohodili Diomedov otok, Palagružu. Ova maketa od četiri metra služit će kao učilo za djecu o brodskim nazivima i pomorskim vještinama.

- Osim automatskog laserskog 2D skenera koji smo izradili Tomislav Balja i ja, razvili smo s našim suradnicima i metodu skeniranja pomoću 3D skenera tako da se brod skenira s nekoliko pozicija izvan broda i unutar broda. Nakon toga snimku obrađujemo u softveru Rhinoceros i dobijemo detaljno precizan brod, objasnio je Cvitković.

Na spomenuti način udruga je dokumentirala i brodove za nove projekte, leut Pruga Biševo, jedan od zadnjih komiških leuta koji je sve do 2014. vozio na liniji612 Komiža-Biševo, i loju Bella Fica.

Loja je barka svjećarica za lov plave ribe a služila je i za komunikaciju među većim brodovima tijekom ribolova.

Udruga bi se rado uključila u Erasmus projekte u sklopu kojih bi mladi iz cijele Europe mogli dolaziti u Komižu i sudjelovati u dokumentiranju, izradi nacrta i gradnji brodova.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!