Trinaest stoljeća hrvatskoga pomorstva

Vrijednost knjige svakako se ogleda u sadržaju koji dosad nije bio proučavan i vrednovan na takav način. Upravo je Školska knjiga izdala takvo djelo najistaknutijeg istraživača naše pomorske povijesti, tako da je na 48. Interliberu na predstavljanju knjige „13 stoljeća hrvatskog pomorstva” Ante Žužul, predsjednik Upravnog odbora tog nakladnika, naglasio izuzetan doprinos autora Vjekoslava Maštrovića u čijoj četrdesetoj obljetnici smrti izlazi djelo iz tiska. Trebamo osvijestiti da smo pomorska zemlja, more je isto teritorij, Hrvati žive na moru i more je pričalo svoje, sadržaj knjige će uvelike pomoći s vrijednim podacima za istraživanje, biti od pomoći znanstvenicima i umjetnoj inteligenciji da ima relevantne informacije. To je vrijedan pregled povijesti nacionalnog pomorstva, od doseljenja Hrvata na Jadran do početka Drugoga svjetskog rata, a i obogaćen je mnoštvom fotografija, reprodukcija umjetničkih djela, ilustracija i povijesnih dokumenata – rekao je dr. Žužul.

Jedan od urednika dr. Deniver Vukelić, približio je koncepciju građe i istaknuo da se radi o velikoj monografiji o tom dijelu naše baštine koja svjedoči o dugotrajnoj povezanosti hrvatskog naroda i mora, o ljudima koji su plovili, trgovali, gradili brodove i luke te svojim znanjem sudjelovali u pomorskom životu mnogo širega svijeta. Autor je pritom želio da knjiga bude razumljiva i zanimljiva što širem krugu čitatelja, u Hrvatskoj i izvan nje – rekao je Vukelić i zato se odlučio za pristupačan, gotovo publicistički način pripovijedanja, bez opsežnoga znanstvenog aparata koji bi inače zahtijevala količina upotrijebljenih izvora i literature. Rezultat je pregled koji povijesna zbivanja povezuje s konkretnim ljudskim djelatnostima i dugotrajnim procesima, približavajući čitatelju bogatstvo hrvatske pomorske prošlosti.

Pomorstvo se u njegovoj knjizi ne svodi samo na brodove, luke, brodogradilišta i pomorske ustanove. To je knjiga o dugotrajnoj povezanosti naroda i mora, o ljudima koji su plovili, trgovali, gradili brodove i luke te svojim znanjem sudjelovali u pomorskom životu mnogo širega svijeta – objasnio je drugi urednik dr. Filip Brčić, te istaknuo da se njezinim objavljivanjem istraživački trud Vjekoslava Maštrovića, koji je knjigu završio 1986. i umro u prosincu te godine, napokon taj sadržaj predstavlja svim čitateljima koji žele bolje razumjeti kako je Jadran oblikovao hrvatsku prošlost i koliko je pomorska tradicija utkana u povijest zemlje.

Prof. dr. Tihomil Maštrović, rekao je da je njegov otac Vjekoslav Maštrović bio najistaknutiji istraživač hrvatske pomorske povijesti i da se od početaka svojeg povijesno-istraživačkog djelovanja pokazao kao prepoznatljiv i talentiran znanstvenik. Svoje je znanstvene historiografske preokupacije intenzivno, kontinuirano i na široj osnovi počeo sustavnije ostvarivati nakon 1945., pogotovo dolaskom u zadarsku Znanstvenu knjižnicu, a zatim u Akademijin Institut u Zadru.

Važno je da je izradio bibliografiju našeg pomorstva, uspostavio pomorsku zbirku pri Institutu JAZU u Zadru i bio urednik istaknutog izdanja Pomorstvo grada Zadra u XIX. stoljeću. Kad se pogleda golemi stvaralački opus Vjekoslava Maštrovića, vidi se da ga je vodila ljubav prema rodnome Zadru i ljubav prema moru i pomorstvu s kojima su Hrvati povezani punih 13. stoljeća. Želja autora da zavidnu prošlost Hrvata na moru upozna što šira domaća i strana javnost potakla ga je na popularni, gotovo publicistički pristup prikazivanja materije, jasan i prihvatljiv svakom čitatelju, to je razlog što tekst nije opterećen znanstvenim aparatom – naglasio je Maštrović.

Hrvatska pomorska povijest mnogo je više od priče o brodovima, pomorskim bitkama i  trgovačkim putovima. Ona govori o razvoju gradova i luka, gospodarskim vezama, susretima kultura, znanju i vještinama pomoraca, ali i o stoljetnim nastojanjima da se očuva prisutnost na istočnoj obali Jadrana. Upravo tu široku sliku donosi monografija 13 stoljeća hrvatskoga pomorstva dr. sc. Vjekoslava Maštrovića, koja prati razvoj hrvatskoga pomorstva od doseljenja Hrvata na Jadran do 1941. godine. Kako u predgovoru ističe povjesničar dr. sc. Šime Peričić, istraživanje pomorske prošlosti zahtjevan je posao, osobito zbog oskudnosti izvora za najstarija razdoblja. Vjekoslav Maštrović se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća prihvatio izazova i na temelju raspoloživih izvora i dotadašnjih istraživanja obuhvatio raznovrsne oblike hrvatske pomorske djelatnosti te ih smjestio u širi povijesni kontekst Sredozemlja i Europe. Pritom nije promatrao samo vojnu i trgovačku plovidbu nego i okolnosti koje su pomorstvo poticale ili ograničavale, nastojeći prikazati koliko je more utjecalo na razvoj hrvatskih krajeva.

Posebno mjesto u knjizi zauzima razvoj brodarstva, od jedrenjaka do parobroda, koji su  potkraj 19. stoljeća donijeli velike promjene u plovidbi. S razvojem brodarstva napredovale su i povezane struke – brodogradnja, izgradnja luka, nautika, kartografija, sigurnost plovidbe i spašavanje na moru. Dodatna je vrijednost monografije njezina iznimna ilustrativna građa. Fotografije, ilustracije, reprodukcije umjetničkih djela i povijesni dokumenti ne služe samo kao dopuna tekstu, nego dodatno oživljavaju prošlost i pokazuju različite oblike hrvatske prisutnosti na Jadranu.

„Hrvatska i strana čitateljska publika će ovim djelom konačno saznati koliko su hrabrosti, junaštva, ustrajnosti i požrtvovnosti iskazali Hrvati da bi sačuvali svoje pravo na Jadran, često u borbi s nadmoćnijim neprijateljem, te stvarne putove promicanja njihova pomorstva, ali isto tako njihov nezaobilazni doprinos u razvoju pomorstva uopće”, ističe u predgovoru dr. sc. Šime Peričić. Maštrović je svoje djelo smatrao prilogom širem upoznavanju pomorske prošlosti, svjestan da bi njezina cjelovita obrada zahtijevala mnogo opsežnijih istraživanja. Ipak, obuhvatom razdoblja, raznolikošću tema i bogatstvom vizualne građe monografija donosi vrijedan presjek povijesti hrvatskoga pomorstva od doseljenja Hrvata na Jadran do predvečerja Drugoga svjetskog rata.