Tri priče, tri kontinenta i tri različita puta do iste zemlje: donosimo iskustva povratnika

Iskustva povratnika, ali i mogućnosti koje im Hrvatska nudi pri integraciji i zapošljavanju, bili su u fokusu konferencije "Hrvatska povezuje". U Šibeniku su se susreli predstavnici institucija, gospodarstva i hrvatskih useljenika, a potpisan je i sporazum između Ministarstva demografije i useljeništva i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

U Njemačkoj je gradio život, školovao se i stjecao iskustvo, bila mu je je dom, no Denis Rubić nimalo ne žali što se vratio korijenima i gradi uspješnu poslovnu priču u Hrvatskoj. 

- Mi koji smo u Njemačkoj ili općenito u dijaspori odrasli, smo možda imali neki drugi pogled na Hrvatsku, bili smo jako vezani kroz katoličke emisije, folklor, hrvatske klubove i tu se na neki način rađala ta neka čvrsta povezanost s domovinom. i onda se meni obiteljski su se neke stvari poklopile pa sam odlučio idem tamo odakle su mi ćaća i mater kako bi se reklo. Bilo mi je puno teže slušati riči roditelja šta si napustia vrhunski posao u Njemačkoj, na neki način ima stvarno idealne uvjete, ali sam rekao kad ljudi ovdje mogu funkcionirati, tada, nisan ja glup, uspjet ću i ja.

I, kaže, nije požalio. Zbog odluke o povratku u domovinu ne žali ni John Gašparac. Tisuće kilometara udaljena Kanada nudila mu je poslovnu sigurnost, no hrabro je prihvatio priliku koju mu je pružila Hrvatska. Plan je, kaže, bio ostati dvije godine. Zadržao se - trideset.

- Naravno, nakon šest mjeseci ja sam već vidio da postoji veliki potencijal za karijeru. Ali kad sam ja došao, to je bila avantura to je ajmo vidjeti kako će biti, ne moramo ostati, uvijek se mogu vratiti. To je uvijek bilo negdje u podsvijesti. Najteže je meni bilo tih prvih šest mjeseci. Znači nije tu bio problem financijski dal možeš premostiti ovo ono, to je bilo u redu, al ti si se sad na neki način u glavi imaš, odrekao sve što si poznavao dotada. 

Uspio je i Juan Diego Mercado Tomianovic, koji je prije šest godina Boliviju zamijenio Hrvatskom. Korijene svoje obitelji pronašao je u Senju, a veliku odluku donio je kako bi sebi i obitelji pružio bolju budućnost.

- Za mene i moju obitelj to ti je bilo neki veliki korak i mislim da, naravno tu ti je puno volje. A isto i zbog sigurnosti. Kad smo došli, vidjeli smo dijete na ulici sami idu u školi i idu svugdje. A to u Južnoj Americi se ne dogodi. Prilagodba, pa i ona jezična, bila je dio puta prema novom životu. Po meni, najteže je bilo naučiti hrvatski jezik. Kad smo poslali zahtjev za hrvatskim državljanstvom, morali smo znati hrvatski jezik. A kako to možeš naučit ako nema nikoga tamo tko je može tebi učiti hrvatski jezik.

Sigurnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost razvoja - razlozi su zbog kojih su se vratili. Jer Hrvatska, kažu, nije samo zemlja iz koje su potekli. To je zemlja potencijala i prilika, no tu su i prilagodba sustavu te ponovno stvaranje društvenog i profesionalnog kruga.

Povratnik iz Kanade John Gašaparac kaže da Hrvatska ne nudi samo sigurnost i obiteljsko okruženje. 

- Puno je napredovala u smislu integracije, može i puno više naprijed, da se razumijemo, ali pomoć oko jezika, naravno što nudi, nudi potencijal za karijeru, za neke druge stvari koje druge države možda nemaju.