Glas Hrvatske

07:26 / 25.12.2021.

Autor: Glas Hrvatske

Sretan Božić!

Betlehemske jaslice

Betlehemske jaslice

Foto: snimka zaslona / enciklopedija.hr

I ovogodišnji blagdan Božića zbog pandemije koronavirusa diljem svijeta provodimo u drugačijim okolnostima. U skladu s epidemiološkom situacijom, papa Franjo je u Vatikanu, u bazilici svetog Petra, služio polnoćku već u 19.30 pred ograničenim brojem vjernika. U Hrvatskoj su u nekim gradovima već služene ranije polnoćke, ali je bilo i onih koje su počele u ponoć. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u božićnoj čestitki istaknuo je da Bog ulazi u svakidašnjicu čovjeka i utjelovljuje se u njegove životne situacije, pogotovo ondje gdje su žalost i muka, tjeskoba i trpljenje.

Božić je rođendan Isusa Krista. Uz Uskrs to je glavni kršćanski blagdan, a proglašava da je Sin Božji postao čovjekom: radi nas ljudi i radi našega spasenja siđe s nebesa i utjelovi se.


Blagdan Božića je stoga priznavanje Isusova božanstva i čovještva, ali i prvi susret s njime, s njegovim cjelovitim otajstvom. Božić kao ime za taj blagdan ima osobitu ljepotu, čar i osobitu povijest. Pruža poruku o Bogu, ali isto tako poruku o čovjeku. Te dvije poruke osnova su poruke o miru. U božićnom svetkovanju i čestitanju te poruke dolaze do izražaja i Božiću daju osobitu intimnost i značenje obiteljskog blagdana.


Iako je božićno slavljenje utemeljeno na biblijskom Božiću i zato svojina svih kršćanskih naroda, u Hrvata je toliko istaknuto da se opravdano govori o hrvatskom Božiću. Osobito zbog pučkih običaja - jaslica, božićnog žita i drvca i narodnih božićnih pjesama.


Blagdan Božića slavi se jedan dan, ali je blagdanovanje prošireno na pripravu i produženo svetkovanje. Božiću prethode i zatim ga slijede dani osobitog slavljenja. Svi oni čine osobit božićni krug svetkovanja koji počinje adventom — osobito zornicama i danas adventskim vijencem — preko Badnjaka stiže do Božića pa zatim Nove godine i blagdana Bogojavljenja ili Sveta tri kralja i koledanjem s blagoslovom kuća i stanova. 

Okićeni bor kao simbol Božića

Okićeni bor kao simbol Božića

Foto: Glas Hrvatske / HRT

Značenje Božića


Značenje riječi Božić kao mali Bog možda je još iz pretkršćanskog vremena, a u kršćanstvu poprima ovo značenje: Bog je blagi bog, dobri bog, bliski bog. On je ljudima dostupan, pristupačan. Veliki Bog postao je malo dijete da nas ne prestraši, da nas ne premaši, da nas k sebi privuče i privije. Isus je stoga prisutni i bliski Bog. On stoga svojim primjerom pokazuje ono što će poslije zatražiti od svojih učenika, nakon što je među njih postavio dijete: Ako ne postanete kao djeca, ne, nećete unići u kraljevstvo nebesko (Mt 18,3). Tako sam naziv Božić podsjeća da je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. Iz njega struje kasnije uočljive Kristove i kršćanske vrline: pristupačnost, jednostavnost, susretljivost, povjerljivost, malenost. 


Dan 25. prosinca kršćani su izabrali za dan slavljenja Isusova rođendana da bi se kršćanskim blagdanom zamijenila velika starorimska svečanost, svetkovina Dana rođenja nepobjedivog Sunca, koju su slavili u vrijeme zimske obratnice. Kršćani su vrlo rano taj dan Isusova rođenja smatrali i početkom nove godine.


U razdoblju obnovljenog Zapadnog Rimskog Carstva gotovo je u cijeloj Europi početak nove godine bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma "Narodil nam se kralj nebeski" sa stihom na "tom mladom letu veselimo se" upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Tek je 1691. Crkva prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.


(HRT)

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!