Sjećanja na Ivana Pavla II., njegovo mirotvorstvo i diplomaciju

U organizaciji Hrvatskoga diplomatskog kluba, Hrvatske paneuropske unije i Diplomatske akademije, 23. travnja 2026. u prostorijama Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu, održana je tribina "Sjećanja na Ivana Pavla II., njegovo mirotvorstvo i diplomaciju".

Okupljene je uvodno pozdravio prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije, istaknuvši trajnu aktualnost mirotvornoga poslanja i diplomatskoga djelovanja pape Ivana Pavla II. Naglasio je kako njegova zauzetost za slobodu, dijalog i pomirenje ostaje trajno nadahnuće u promišljanju međunarodnih odnosa, osobito u vremenu obilježenom novim globalnim napetostima i sigurnosnim izazovima.

U ime Diplomatske akademije nazočne je pozdravila i prof. Dorotea Milas. 

Tribini su prisustvovali brojni uzvanici, članovi i prijatelji organizatora te polaznici Diplomatske akademije.

Poseban pozdrav uputila je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, istaknuvši kako je osobita čast sudjelovati na tribini posvećenoj liku i djelu Ivana Pavla II. U svom je obraćanju naglasila da je riječ o velikom prijatelju hrvatskoga naroda i Hrvatske, čovjeku iznimne karizme i duhovne snage, koji je svojom toplinom i blizinom ostavio dubok trag u srcima mnogih vjernika i naroda. Podsjetila je pritom i na širinu njegova pontifikata, obilježenoga brojnim apostolskim putovanjima, susretima s narodima i državnicima te posebnim pastoralnim pohodima Hrvatskoj.

Središnje predavanje bivšeg veleposlanika pri Svetoj Stolici

Središnje izlaganje održao je prof. emeritus Emilio Marin, bivši veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici od 2004. do 2011. godine i član Papinskoga odbora za povijesne znanosti. Predstavljajući predavača, prof. Barišić podsjetio je na njegov bogat znanstveni, kulturni i diplomatski opus te na izniman doprinos hrvatskoj znanosti, međunarodnoj kulturnoj suradnji i hrvatskoj diplomaciji. 

Kao ugledni znanstvenik i diplomat, prof. Marin svojim je predavanjem pružio i stručno i osobno utemeljeno viđenje pontifikata Ivana Pavla II. te njegova značenja za Europu i suvremeni svijet.

U svom je izlaganju prof. Marin podsjetio na iznimnu povijesnu ulogu pape Ivana Pavla II., posebno istaknuvši njegov doprinos rušenju ideoloških i političkih podjela u Europi, kao i njegovo trajno zalaganje za mir, dijalog i pomirenje među narodima. 

Naglasio je da je iskustvo života pod totalitarnim sustavom duboko oblikovalo osjetljivost Ivana Pavla II. za slobodu mišljenja, dostojanstvo ljudske osobe i pravo naroda na slobodu. U tom je smislu istaknuo da Ivan Pavao II. nije bio samo duhovni vođa Katoličke Crkve, nego i snažan moralni autoritet koji je bitno pridonio nadilaženju podjela hladnoratovskoga doba i promjenama koje su obilježile kraj 20. stoljeća.

Papina vizija Europe s "dva plućna krila", istočnim i zapadnim

Prof. Marin posebno je izdvojio dvije velike ideje pontifikata Ivana Pavla II. Prva je ideja pravednoga sjećanja, odnosno potreba da pojedinci i narodi preispitaju vlastita povijesna iskustva, oslobode ih tereta nepravednih naslaga te ih pročiste u službi istine i pomirenja. Druga se odnosi na njegovu duboku viziju Europe kao zajednice koja mora disati "s dva plućna krila", istočnim i zapadnim, pri čemu je Papa trajno nastojao obnoviti duhovno i kulturno jedinstvo europskoga kontinenta.

U izlaganju je također istaknuta posebna povezanost Ivana Pavla II. s hrvatskim narodom i Hrvatskom. Podsjećajući na njegovu blizinu Hrvatskoj u prijelomnim povijesnim trenutcima, prof. Marin naglasio je kako je papa razumio hrvatsku težnju za slobodom i samostalnošću te kako je njegova potpora ostavila dubok trag u hrvatskoj kolektivnoj memoriji. 

U tom je kontekstu dodatno osvijetljen i širi diplomatski značaj njegove službe, koja je dosljedno povezivala duhovni autoritet, obranu mira i zauzimanje za dostojanstvo svakoga naroda.

Tribina je još jednom potvrdila kako lik i djelo Ivana Pavla II. ostaju trajno relevantni za razumijevanje suvremene Europe, međunarodnih odnosa i uloge moralnoga autoriteta u diplomaciji. Rasprava je pokazala da njegovo nasljeđe i danas snažno potiče promišljanje mira, odgovornosti, europskoga jedinstva i kulture dijaloga u promijenjenom globalnom poretku.