Protupotresna gradnja elastičnih zgrada

Razorni potresi upozorili su nas na važnost primjene svih protupotresnih propisa i načina gradnje, a izvanredni profesor Mario Uroš s Građevinskog fakulteta govori o metodama protupotresne gradnje koja se primjenjuje u svijetu.

Ni dva mjeseca nakon razornih potresa koji su u prosincu pogodili područje Banovine i odnijeli sedam života, tlo u Hrvatskoj ne prestaje podrhtavati. Tlo oko Petrinje izdiglo se 35 centimetara, a jednako toliko potonulo je oko Gline. Opasnost vreba od rasjeda, te više od 80 ogromnih jama koje je su se otvorile i ispunile vodom. Potresi su uništili oko 33 tisuće objekata, od kojih je gotovo tri tisuće proglašeno neuporabljivim. Banovinu čeka golem posao obnove. U priči koja slijedi mi smo istražili kako obnova treba izgledati i koje su protupotresne metode koje se već primjenjuju u svijetu.

Rok za prijavu štete nastale u potresima na Banovini, završio je sredinom mjeseca. Sve objekte, a riječ je o oko 40 tisuća njih, pregledali su stručnjaci Građevinskog fakulteta u Zagrebu, te dali svoje mišljenje o njihovoj uporabljivosti.

- To znači da od četrdeset tisuća, oko dvije do dvije i pol tisuće su potpuno neuporabljive za sada. Međutim, naravno to ne znači da su to zgrade za rušenje, kojekakvi razlozi mogu biti zašto je neka zgrada neuporabljiva, recimo zbog nekog vanjskog utjecaja, gdje susjed ima prilično opasan zabatni zid koji se naginje na tu kuću, pa ta kuća zapravo može biti potpuno funkcionalna, ali je neuporabljiva zbog opasnosti izvana – ističe izvanredni prof. Mario Uroš s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Razorni potresi još jednom su nas upozorili na važnost primjene svih protupotresnih propisa i načina gradnje. Takvi se propisi u Hrvatskoj primjenjuju od potresa u Skoplju 1963. godine u kojem su izgubljeni brojni životi.

- Postoji niz koraka i vremenskih intervala u kojima su se primjenjivali različiti propisi gradnje, tako da sad može sa sigurnošću reći da je gradnja od 1981., 1982. godine relativno sigurna. Naravno tu postoje itekako bitne razlike u detaljima izvedbe i u principu samog koncepta pristupa rješavanja problema, međutim, tada je dobar dio propisa doveden do razine da se može smatrati da su zgrade relativno sigurne – rekao je Uroš.

U međuvremenu, niz je tragičnih događanja izazvanih potresima u svijetu ponukao struku da osmisle nove protupotresne sustave i načine gradnje. Testirani su na potresima znatno veće jakosti od onih koji su prema procjenama, mogući u Hrvatskoj.  

- Za protupotresnu gradnju u svijetu postoji veliki niz metoda, tehnika i načina projektiranja. U principu, znanost o materijalima i projektiranju je prilično napredovala. Imate brojna nova rješenja u različitim materijalima, bilo u drvu, bilo u metalu, armiranom betonu ili u nečem trećem. Čak i u opeci. Vi danas možete raditi i armiranu opeku koja je relativno sigurna na potresna djelovanja. Znači, u zgradama koje treba sačuvati koristi se seizmička izolacija – pojasnio je Uroš.

Ovakve metode gradnje već se primjenjuju u Japanu i Americi, Novom Zelandu, te pri obnovi građevina u središnjoj Italiji, koju je potres pogodio 2016. godine. Nove metode omekšavaju zgradu i čine ju elastičnom.     

- Nama se zgrada tradicijski opire potresu krutošću i čvrstoćom, jer se nekako smatra da što je kruća i čvršća može izdržati veću magnitudu i ubrzanje tla. Međutim, vi danas imate sustave koji baš suprotno tome prilično omekšavaju zgradu i ta se zgrada jednostavno, iako je jako vitka, ponaša vrlo elastično. Zapravo, ona čak nije ni pobuđena potresom, budući da potres ima svoje karakteristične frekvencije, a zbog seizmičke izolacije zgrada izbjegava te frekvencije. To se obično radi u temeljima zgrade. Drugi način je da se seizmički prigušivači ugrađuju u zgradu pa oni služe za trošenje energije. Znači koncentrirano koristite energiju u elementima pa oni mogu i puknuti i deformirati se, ali to su žrtveni elementi koji se jednostavno poslije nekog jačeg potresa zamjene novima, a zgrada ostane sasvim čitava i cijela – objašnjava Uroš, te dodaje kako nije neobično da u tako građenim zgradama dolazi i do velikih pomaka.

Protupotresna gradnja, svakako je skuplja od obične gradnje, no to je ono što moramo uračunati u obnovu Banovine, smatra stručnjak. Dio novca Hrvatska će dobiti kroz Fond solidarnosti Europske unije. Riječ je o 111 milijuna eura namijenjenih za gradnju dvije tisuće obiteljskih kuća na području Banovine, a taj bi novac prema informacijama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU trebao stići do sredine ljeta, za kada je najavljen i početak obnove kuća srušenih u potresu na Banovini.