Predstavljena monografija "Povjestice"

Monografija "Povjestice – Monografija Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture" autorica Marije Bošnjak i Lade Kanajet Šimić  predstavljena je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenikakoja koja je i objavila ovu knjigu koja prikazuje doprinos škole u promicanju hrvatskoga jezika i kulture u svijetu.

Monografija je nastala je u povodu obilježavanja 45 godina od prve Ljetne škole hrvatskoga jezika u Hrvatskoj, koju je 1980. zajedno sa Sveučilištem u Kanzasu (SAD) pokrenula Hrvatska matica iseljenika, 35 godina otkad je Sveučilište u Zagrebu preuzelo akademski jezični program te 15 godina od početka provedbe Hrvatskoga internetskoga tečaja HiT-1.

U 45 godina škole prošle su mnoge javno poznate i one javno nepoznaze osobe kojima je škola mijenjala životne priče. U knjizi su prikazani povijesti Škole, njezini počeci i prvi programi učenja hrvatskoga jezika i kulture u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, razdoblje novoga partnerstva i nadogradnje programa te institucionalne potpore Sveučilišta u Zagrebu nakon demokratskih promjena i stjecanja hrvatske državne neovisnosti kada je hrvatski jezik zaživio u punoj stvaralačkoj slobodi.

Kroatistica Zrinka Jelaska istaknula je kako su u knjizi objavljene izjave mnogih bivših sudionika u programima te slikovnim prilozima prikazana je razgranatost i utjecaj tih programa i na učenike i na učitelje hrvatskoga u njihovoj karijeri. 

Škola izrasla u primjer predstavljanja hrvatskoga jezika i kulture te povezivanja potomaka hrvatskoga iseljeništva s domovinom svojih roditelja

- Kako su ljetni i zimski programi, kao i e-tečajevi, bili prvi takvi društveni programi koji su nudili stručno poučavanje hrvatskoga jezika i terensko sudjelovanje u raznolikom bogatstvu hrvatske kulturne ponude, ova je knjiga i svojevrstan spomenik toga uspjeha obiju suradnih ustanova, rekla je Jelaska.

Knjiga će, ocijenila je kroatistica Jasna Novak Milić, poslužiti kao vrijedan dokument vremena i svjedočanstvo jednog dugovječnog i iznimnog projekta. Povjestice su zaustavljeni trenutci koji od zaborava čuvaju projekt mnogo veći od jezičnog tečaja, rekla je.

Kroatistica Lidija Cvikić ocijenila je kako najveće značenje ova monografija ima za područje jezikoslovne kroatistike. Znanstveno i stručno područje hrvatskoga kao inoga jezika izrastalo je iz Sveučilišne škole, napomenula je i dodala kako se gradilo upornim i predanim radom njezinih nastavnika.

U spomenici su objavljena svjedočanstva bivših polaznika i suradnika, njihova iskustva, sjećanja i kritička promišljanja koja zorno oslikavaju koliko je ovaj program oblikovao sve pojedince koji su na bilo koji način sudjelovali u programima Škole, poticao znanstvene i profesionalne putove te pridonosio promicanju Hrvatske u svijetu. 

O autoricama:

Marija Bošnjak rođena je u Širokom Brijegu. Hrvatski jezik i književnost diplomirala je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a na istome je fakultetu na PDS Glotodidaktika doktorirala na temu Rječnički razvoj inojezičnih učenika hrvatskoga na početnome e-tečaju.

Lada Kanajet Šimić rođena je u Zagrebu, gdje je diplomirala kroatistiku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rukovoditeljica je Odjela za obrazovanje, znanost i šport Hrvatske matice iseljenika.