Split: Kvaliteta života presudna u odluci da se vrate u domovinu

U gradu pod Marjanom rodila se, odrasla i školovala, a nakon desetljeća izbivanja vratila se s obitelji. Vlatka Škokić, nekadašnja asistentica, a danas profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilište u Splitu te voditeljica Studija hotelijerstva i gastronomije u Makarskoj, zbog želje za usavršavanjem najprije je otišla u Glasgow, gdje je doktorirala, a potom se zaposlila na University of Surrey.

- Bilo je to predivno iskustvo! Dalo mi je novu dimenziju i dubinu života i iskustva koje je teško steći ako ostanete samo u matičnoj zemlji. Što se tiče obrazovanja, upoznala sam sasvim drukčiji sustav. Bilo je vrlo izazovno jer svi dolazimo kao odlični studenti i mislimo da ne postoji nešto što ne znamo. To je zapravo bio proces učenja, istraživanja i otkrivanja novih istraživačkih pogleda i svjetova, rekla je Škokić.

Takve se prilike ne propuštaju, kaže Leandra Vranješ Markić, nekadašnja prorektorica splitskoga Sveučilišta za znanost i inovacije te redovita profesorica na Odjelu za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Tijekom znanstvenog usavršavanja boravila je u Njemačkoj, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Finskoj, a kao Fullbrightova stipendistica i u Sjedinjenim Američkim Državama.

 

Vranješ Markić istaknula je da je tijekom boravka u inozemstvu uspostavila brojne kontakte i upoznala kolege, što joj je kasnije pomoglo u dobivanju novih projekata i općenitom napredovanju u karijeri. Dodala je da boravak u inozemstvu omogućuje upoznavanje druge kulture i načina istraživanja, što čovjeka na mnogo malih načina mijenja.

Sličnu perspektivu ima i Marita Brčić Kuljiš, profesorica Filozofskog fakulteta, koja je 2025. dobila nagradu splitskoga Sveučilišta za znanstvenike najbolje pozicionirane u prestižnim svjetskim citatnim bazama podataka. Brčić Kuljiš istaknula je da je američki obrazovni sustav složeniji od hrvatskog i da je u njemu teško dobiti stalno radno mjesto. Po njenim riječima, takav sustav s jedne strane potiče veću radnu angažiranost i kompetitivnost, a s druge može biti vrlo iscrpljujući jer znanstvenici dugo ostaju u nesigurnom položaju dok ne dosegnu stalnu, višu poziciju. Dodala je da sada, gledajući iz ove perspektive, shvaća blagodati hrvatskog sustava.

 

Vranješ Markić rekla je da im je boravak u Americi bio prekrasno iskustvo. Djeca su tada bila predškolci, pohađala su školu i naučila engleski, a u školi je bilo čak 40 nacija. Ipak, naglasila je, djeca nisu imala ono što imaju u Hrvatskoj – bake, djedove, svoje društvo i prijatelje. Idealno je, dodala je, moći surađivati u inozemstvu, a istovremeno imati u Hrvatskoj sve što je potrebno, uključujući život u prekrasnom gradu s ugodnom klimom, zbog čega mnogi posjetitelji komentiraju koliko je lijepo živjeti tamo.

Vlatka Škokić dodala je da je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem mogućnosti kroz Erasmus program došlo do velikog broja stranih studenata na njihovim studijima. To, kako je pojasnila, omogućuje i hrvatskim studentima da nauče raditi u multikulturalnim timovima, što je vrlo korisno za njihove buduće karijere.

 

Brčić Kuljiš istaknula je da je za svaku državu, pa tako i Hrvatsku, ključno imati visokoobrazovani kadar koji je dobro plaćen, jer to osigurava kvalitetno obrazovanje i snažan gospodarski sustav. Dodala je da se u Hrvatskoj još uvijek ne razumije dovoljno da je studij put prema boljem životu, kako to Amerikanci shvaćaju, te da je to područje na kojem treba raditi. Naglasila je i da onih koji, nakon stjecanja dragocjenog iskustva diljem svijeta, žele nastaviti svoj profesionalni i životni put u domovini, sigurno neće manjkati.