Pad Hrvatske Kostajnice; počela je kalvarija branitelja

Padom Hrvatske Kostajnice 13. rujna 1991. pobunjeni Srbi ostvarili su jedan od svojih značajnih ciljeva na bojišnici Banovine. Nakon gubitka ključne obrambene točke na brdu Djed i sve težeg nedostatka streljiva i sanitetskog materijala, hrvatska obrana našla se pred slomom. Uslijedili su zarobljavanje i odvođenje branitelja u logore, dok se skupina od oko 120 ljudi odlučila na dramatičan proboj prema Hrvatskoj Dubici.

Mjesecima prije pada grada pobunjeni Srbi, uz pomoć JNA, nastojali su slomiti obranu Kostajnice. Zauzimali su okolna sela i blokirali prometnice prema Hrvatskoj Dubici, dok je hrvatska država pregovorima, ustupcima i osnivanjem policijskih postaja bezuspješno pokušavala ovladati stanjem na Banovini.

Stanovništvo bježalo pred napadima

Već u lipnju stanovništvo nezaštićenih sela počelo je masovno bježati pred napadima pobunjenih Srba. Civili su ubijani, a neki su korišteni i kao "živi štit".

U panici je napuštena i Kostajnica, koju početkom kolovoza zauzimaju pripadnici 1. brigade Zbora narodne garde, MUP-a i Bojne Zrinski.

U borbama stradali i novinari

Borbe za Kostajnicu bile su vrlo dobro medijski praćene, no zbog iznimno opasnih uvjeta ondje je stradao i niz novinara.

Posebno su odjeknule pogibije Gordana Lederera te ruskih novinara Viktora Nogina i Gennadija Kurinoja. Unatoč opasnosti, Kostajnicu je u tom razdoblju posjetio i predsjednik Franjo Tuđman.

Pad brda Djed označio početak kraja

Obranu Kostajnice pod zapovjedništvom Zvonimira Kalana držali su pripadnici 1. brigade Tigrova, MUP-a i domaći branitelji, no organizirati obranu postajalo je sve teže.

Presudan trenutak bio je pad brda Djed, ključne točke obrane grada. Branitelji su se ubrzo suočili s nedostatkom streljiva i sanitetskog materijala, a obrana Kostajnice našla se pred konačnim slomom.

Unatoč pregovorima i dogovorenim uvjetima predaje, za hrvatske branitelje uslijedila je kalvarija.

Zarobljeni branitelji odvedeni u logore

Većina zarobljenih branitelja odvedena je u logor Manjača, dok je manji dio završio u Glini, gdje su bili izloženi višemjesečnoj torturi.

Civilno stanovništvo i domaći branitelji bili su svjesni opasnosti koja im prijeti u slučaju predaje. Zbog toga se dio njih odlučio na iznimno rizičan pokušaj izvlačenja.

Oko 120 ljudi krenulo u dramatičan proboj

Uz skupinu pripadnika Tigrova i zagrebačke policije, oko 120 ljudi krenulo je u proboj prema Hrvatskoj Dubici.

Na putu su prošli kroz više zasjeda. Sedmero ljudi je poginulo, a dvanaestero je ranjeno i ozlijeđeno. Preživjeli su se na kraju uspjeli probiti do Hrvatske Dubice.

Prema navodima iz izvornog teksta, gotovo svi Hrvati iz Kostajnice koji su se predali naknadno su likvidirani.