Glas Hrvatske

07:19 / 16.06.2021.

Autor: Slavica Štefić

Odabir motiva za naše kovanice eura

Eurokovanice

Eurokovanice

Foto: Slavica Štefić / HRT

Nakon uvođenja eura, Hrvatska će dobiti priliku da dizajnira svoj vlastiti kovani novac. Naličja kovanica od 1, 2, 5, 20 i 50 centi, te kovanice od jednog i dva eura u različitim zemljama članicama nose specifične nacionalne simbole; umjetnička djela, povijesne ličnosti i prirodne ljepote karakteristične za dotičnu članicu.

"Hoće li Hrvatska ući u eurozonu 1. siječnja 2023. ili godinu ili dvije kasnije, ovisi o tome kada ćemo ispuniti nominalne kriterije konvergencije", izjavio je guverner HNB-a Boris Vujčić u ožujku na konferenciji "Jednostavno o euru", podsjetivši da je Hrvatska u srpnju prošle godine ušla u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za euro.


Za godinu ili dvije izvjesno je da bi Hrvatska mogla početi koristiti eure. Papirnati novac u svim je zemljama isti, ali zato svaka zemlja na kovanicama ima svoje simbole.


Ministarstvo financija i HNB zaduženi su da do kraja godine izrade prijedlog zakona i druge akte kojima će se definirati postupak izdavanja kovanica eura. Dio je to Nacionalnog plana zamjene kune eurom, a Ministarstvo će postati nadležno tijelo za izdavanje kovanica eura.


Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane na optjecajnom kovanom novcu eura ima 17 članova na čelu s viceguvernerkom Ivanom Jakir-Bajo. Njezin zamjenik je Bojan Fras, viceguverner, predstavnik HNB-a, a članovi su: prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predstavnica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora; dr. sc. Dragan Damjanović, predstavnik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske; Zvonimir Frka-Petešić, predstavnik Ureda predsjednika Vlade; akademski kipar Kažimir Hraste, predstavnik Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu; prof. mr. art. Alem Korkut, predstavnik Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu; doc. dr. sc. Damir Kovač, dr. med., predstavnik Hrvatskoga numizmatičkog društva; doc. dr. sc. Velibor Mačkić, predstavnik Ureda predsjednika RH; Andreja Metelko-Zgombić, predstavnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH; akademik Velimir Neidhardt, predstavnik HAZU-a; Ira Payer, predstavnica Hrvatskoga dizajnerskog društva; Lazer Rok Lumezi, predstavnik Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti; Nevena Tudor Perković, predstavnica Ministarstva kulture i medija; Andreja Vukojević, predstavnica Hrvatske turističke zajednice; te Zvonko Šakić, predstavnik Ministarstva financija RH.


Prvog dana lipnja Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu eura održala je drugu sjednicu, izvijestila je Hrvatska narodna banka. Eurokovanice imaju zajedničku stranu i nacionalnu stranu. Nacionalna strana upućuje na državu izdavanja, a kovanice prikazuju Europsku uniju ili Europu i simboliziraju jedinstvo EU-a. Različite države odabrale su različite simbole. Članovi Komisije za odabir su predstavnici relevantnih institucija i stručnih udruga, savjetodavna su i stručna podrška Komisiji za novac te će joj u sljedećem razdoblju, uz sudjelovanje šire hrvatske javnosti, pomoći u odabiru mogućih motiva za hrvatsku stranu eurokovanica.


Nakon uvođenja eura, Hrvatska će, kao i ostale zemlje članice, dobiti priliku da dizajnira svoj vlastiti kovani novac. Naličja kovanica od 1,2, 5, 20 i 50 centi, te kovanice od jednog i dva eura u različitim zemljama članicama nose specifične nacionalne simbole; umjetnička djela, povijesne ličnosti i prirodne ljepote karakteristične za dotičnu članicu.


Za dizajnerska rješenja hrvatskih inačica rasprava traje već nekoliko godina. Dok neki smatraju da bi hrvatskome euru najbolje odgovaralo neutralno, neki prijedlozi su usmjereni na presliku motiva sadašnjih kovanica kuna i lipa uz bogatu floru i fauna naše zemlje, drugi smatraju kako bi primat trebalo dati Meštrovićevoj skulpturi, čudima arhitekture ili hrvatskom velikanima. Prijedloga ima mnogo. A što su druge zemlje izabrale?


Jedan euro u Austriji poznat je po Mozartu, u Estoniji na svim kovanicama je geografski prikaz te zemlje, u Njemačkoj 10, 20 i 50 centri čuvaju Brandenburška brata. U Italiji se diče poznatim crtežom Leondarda da Vincija s idealnim proporcijama tijela, a u Sloveniji motiv dva konja lipicanca. Španjolci, na primjer, imaju profil Miguela de Cervantesa, oca španjolske književnosti, Irska ima keltsku harfu, a dva eura u Finskoj krase plod i cvijet močvarne jagode.


EU kovanice su prvi put u upotrebu ušle 1999. godine. Serija eurokovanica sastoji se od osam različitih apoena: 1 cent, 2 centa, 5, 10, 20 i 50 centi te 1 € i 2 €. Eurokovanice imaju zajedničku stranu i nacionalnu stranu. Nacionalna strana upućuje na državu izdavateljicu. Zajedničke strane kovanica dizajnirao je g. Luc Luycx iz Belgijske kraljevske kovnice.


Kovanice prikazuju Europsku uniju ili Europu i simboliziraju jedinstvo EU-a. Na kovanicama od 1 i 2 centa te 5 centi Europa je prikazana na zemaljskoj kugli u odnosu na Afriku i Aziju.


Sve eurokovanice mogu se koristiti bilo gdje u europodručju. Za razliku od novčanica, eurokovanice su još uvijek u nacionalnoj nadležnosti, a ne u nadležnosti ESB-a. a kod nas bi se s novim vizualnim cro-identitetom mogle pojaviti najranije 2023. godine  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!