Glas Hrvatske

18:11 / 30.07.2021.

Autor: Slavica Štefić

Objavljen "Zbornik Svjetskog festivala hrvatske književnosti"

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Pixabay / Glas Hrvatske

U "Zborniku Svjetskog festivala hrvatske književnosti 2" podijeljenom na četiri cjeline, nakon uvodnih i pozdravnih govora, objavljeni su radovi Milana Bošnjaka "Hrvatski kulturni institut 'Marulić' - sustavno djelovanje i promocija hrvatskoga jezika i kulture" te Stjepana Šešelja "Institut za proučavanje hrvatske književnosti stvarane izvan Republike Hrvatske i njezino ubaštinjenje u domovinsku Hrvatsku književnost i kulturu".

"Zbornik Svjetskog festivala hrvatske književnosti 2", koji je održan od 15. do 17. studenoga 2020. objavili su HKZ - Hrvatska kulturna zaklada i Hrvatsko slovo.


Član Organizacijskoga odbora Festivala književnik Đuro Vidmarović ističe kako se hrvatska književnost sastoji od dva plućna krila, a riječ je o sintagmi koju je uporabio 1968. književnik Juraj Lončarević u eseju "O književnosti vojvođanskih Hrvata".


Jedno plućno krilo je književnost koja se stvara u granicama Republike Hrvatske, a drugo je književnost koja se stvara izvan njezinih granica, napomenuo je Vidmarović i dodao kako se u izvandomovinskom krilu uočavaju tri zasebne cjeline - književnici koji stvaraju u BiH, književnost hrvatskih autohtonih manjina u europskim državama i hrvatska književnost nastala u rasuću.


U "Zborniku Svjetskog festivala hrvatske književnosti 2" (249 str.) podijeljenom na četiri cjeline, nakon uvodnih i pozdravnih govora, objavljeni su radovi Milana Bošnjaka "Hrvatski kulturni institut 'Marulić' - sustavno djelovanje i promocija hrvatskoga jezika i kulture" te Stjepana Šešelja "Institut za proučavanje hrvatske književnosti stvarane izvan Republike Hrvatske i njezino ubaštinjenje u domovinsku Hrvatsku književnost i kulturu".


U cjelini posvećenoj položaju hrvatskih književnika u državama u kojima žive i vezama s matičnom hrvatskom kulturom i književnosti objavljeni su radovi Nikole Đuretića, fra Miljenka Stojića, Lajče Perušića, Zlatka Božidara Markusa, Šimuna Šite Ćorića, Stjepana Šuleka, Nade Pomper i Ance-Svetlane Facraci.


Autori, između ostaloga, pišu o položaju hrvatske književnosti u Hrvatskoj, hrvatskim književnicima u BiH, Hrvatima Bunjevcima i Šokcima koji teže trajnoj povezanosti s matičnom hrvatskom kulturom i književnošću, švedskom ljetu i lady Coroni, svetom Jeronimu kao prvom piscu na hrvatskom tlu, položaju hrvatskih književnika u Njemačkoj i vezama s matičnom književnosti, djelovanju Društva hrvatskih intelektualaca u Münchenu te uskrsnim običajima na blagdan Cvjetnice manjinskih Hrvata u Karaševu.


U cjelini o domovinskim izdanjima o knjizi Antuna Bonifačića "Vječna Hrvatska" pišu Đuro Vidmarović te Slobodan Prosperov Novak.


U cjelini Recital hrvatske književnosti hrvatskih emigrantskih književnika posvećen žrtvi Vukovara i Škabrnje objavljeni su radovi Šimuna Šite Ćorića, Vinka Kriškovića, Ive Lendića, Srećka Karamana, Vinka Nikolića, Lucijana Kordića, Rajmunda Kuparea, Nade Kesterčanek Vujica, Zvonimir Katalenića, Jure Prpića, Vjenceslava Čižeka, Malkice Dugeč, Marijana Karabina, Borisa Marune, Asafa Durakovića, Katarine Pejaković, Ante Cilige, Antuna Bonifačića, Vikrora Vide, Predraga Kordića, Husnije Hrustanovića, Vlaste Uršić, Envera Mehmedagića, Slavka Čambe, Borislava Arapovića, Ive banca, Luke Markovića i Luke Brajnovića.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!