Glas Hrvatske

08:17 / 22.02.2022.

Autor: Tomislav Šikić

Obilježavanje Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

NSK Zagreb

NSK Zagreb

Foto: : / NSK

Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održat će se u 12 sati u predvorju Knjižnice uz izravan prijenos na kanalu YouTubea NSK.

Na svečanosti obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu glavna ravnateljica Knjižnice prof. dr. sc. Ivanka Stričević osvrnut će se na rad i postignuća Knjižnice u 2021. godini te će predstaviti novu Strategiju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu do 2026. godine. U programu svečanoga obilježavanja sudjelovat će izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske prof. dr. sc. Radovan Fuchs te izaslanik ministrice kulture i medija Republike Hrvatske i državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak.


U sklopu svečanoga obilježavanja Dana NSK bit će dodijeljena Nagrada i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u trima kategorijama. Program će glazbenim nastupom uveličati Gudački kvartet Secco, dok će tijekom svečanoga programa u predvorju NSK studenti Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu oslikavati mural Koralji vraćeni moru, posvećen Vesni Parun. Tim umjetničkim djelom NSK želi skrenuti pozornost na vrijednu ostavštinu velike hrvatske književnice u godini u kojoj se obilježava 100. obljetnica njezina rođenja.


Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obilježava se 22. veljače, na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Kao logotip Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odabrano je slovo uglate glagoljice Iže (transliterirano latiničko „i“), a preuzeto je upravo iz Misala, najstarijega prvotiska na hrvatskome jeziku u čiji je spomen 22. veljače proglašen i Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.


Danom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obilježit ćemo i 415. obljetnicu postojanja Knjižnice, koja kao središnja knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu te središnje mjesto prikupljanja i čuvanja pisanoga i tiskanoga kulturnog dobra predstavlja ključno mjesto hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja.


Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu najveća je knjižnica u Republici Hrvatskoj koja se prostire na 44 432 kvadratna metra površine s čak više od 130 kilometara polica s knjigama i približno 3,5 milijuna jedinica različite vrste građe.


Najstarija je zbirka građe posebne vrste u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Zbirka rukopisa i starih knjiga u kojoj se čuva neprocjenjivo blago hrvatske kulturne baštine. U bogatstvo njezina fonda ubrajaju se tako Vinodolski zakonik, Mavrov brevijar, Petrisov zbornik, Vrbnički statut, Istarski razvod, Poljički statut i dr. kao i čitave rukopisne ostavštine, i to Pavla Rittera Vitezovića, Baltazara Adama Krčelića, Ljudevita Gaja, Vatroslava Jagića, obitelji Brlić-Mažuranić, Eugena Kumičića, Eugena Kvaternika, Miroslava Krleže i brojnih drugih istaknutih književnika, domaćih javnih i kulturnih djelatnika. Zbirka pohranjuje i osobito vrijedne tiskane knjige – od hrvatskoga prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora (1483.), djela Marka Marulića, Hanibala Lucića, Marina Držića, Ivana Gundulića, Bartola Kašića, Andrije Kačića Miošića, Matije Antuna Reljkovića i dr., pa sve do djela hrvatskih znanstvenika: Antuna i Fausta Vrančića, Matije Vlačića Ilirika, Frane Petrisa, Marina Getaldića, Ivana Lucića, Ruđera Josipa Boškovića, Pavla Rittera Vitezovića, Baltazara Adama Krčelića, Matije Petra Katančića, Jurja Habdelića, Jakova Mikalje, Ivana Belostenca i drugih. U Zbirci rukopisa i starih knjiga pohranjene su i knjižnice obitelji Zrinski i obitelji Kušević.


Vrijedno blago čuva se i u Grafičkoj zbirci, Zbirci muzikalija i audiomaterijala te Zbirci zemljovida i atlasa. Grafička zbirka prikuplja, obrađuje, čuva i daje na korištenje crteže, grafike, grafičke mape, umjetničke plakate, razglednice i ex librise te je najveća zbirka ove vrste u Hrvatskoj. Posebnu vrijednost Zbirci daju djela slikara Ljube Babića, Tomislava Krizmana, Milana Steinera, Branka Šenoe, Mencija Clementa Crnčića kao i drugih poznatih hrvatskih umjetnika. Među grafikama i crtežima u Zbirci nalaze se i velikani svjetske umjetnosti poput Rembrandta Harmenszoona van Rijna, Johanna Bernharda Fischera von Erlacha, Georga Grosza, Oskara Kokoschke i Käthe Kollwitz.


Vrijednu glazbenu građu u obliku notnih tiskovina i rukopisa te zvučnu građu na različitim materijalnim oblicima pohranjuje pak Zbirka muzikalija i audiomaterijala. Zbirka sadrži više od 30 000 jedinica zvučne građe, gotovo 20 000 tiskanih muzikalija te više od 3000 svezaka glazbenih rukopisa i rukom pisanih dokumenata u sklopu ostavština hrvatskih skladatelja. Treba izdvojiti glazbene rukopise Vatroslava Lisinskoga, Blagoja Berse, Ivana Zajca, Ferde Livadića, Ivana Padovca, Božidara Širole, Jakova Gotovca, Frana Lhotke, Ivana Brkanovića, Antuna Dobronića, Stanislava Prepreka, Miroslava Miletića, Nikole Glassla i dr.


U Zbirci zemljovida i atlasa čuva se više od 40 000 listova karata, gotovo 1700 svezaka atlasa te približno 400 svezaka knjiga priručne knjižnice, a posebna se briga posvećuje starijoj kartografskoj građi – kartama i atlasima nastalima tehnikama drvoreza i barkroreza od početka 16. do sredine 19. stoljeća te vrijednim rukopisnim kartama. Taj najvrjedniji dio fonda broji više od 1500 listova karata te stotinjak atlasa najvećih kartografa povijesti, i to G. Mercatora, A. Orteliusa, W. J. Blaeua, J. Janssona, V. M. Coronellija i dr. U sklopu fonda novije građe nalazi se i vrlo vrijedna zbirka karata Hrvatske iz 19. stoljeća, planova grada Zagreba i ostalih hrvatskih gradova te zbirke topografskih karata Hrvatske.


Veliki broj karata kao i druge spomenute vrijedne građe digitalizirano je i dostupno javnosti u sklopu portala Digitalne zbirke NSK na kojem se bogata baština pohranjena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu može istražiti i preko brojnih virtualnih izložaba.







Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!