Glas Hrvatske

14:43 / 15.07.2022.

Autor: Ivana Perkovac

Na sjednici Vladina Savjeta predstavljeni novi sadržaji Programa za Hrvate izvan RH

 Sjednica trećega saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan RH

Sjednica trećega saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan RH

Foto: Ivana Perkovac / HRT

U Zagrebu je održana trodnevna Sjednica trećega saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Govorilo se o ostvarivanju manjinskih prava u susjednim zemljama, izazovima europskih i prekooceanskih iseljenika te o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Poruke državnoga vrha bile su jasne – usto što se gradi sve snažnija Hrvatska, cilj je jačati hrvatske zajednice i njihov položaj u sredinama u kojima žive te osigurati uvjete za njihovo uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske. Na Sjednici su predstavljeni i novi programski sadržaji Samostalnog odjela Programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske radiotelevizije.

Republika Hrvatska svoj odnos s Hrvatima izvan Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju njihovih zajednica, uvažavajući pritom sve posebnosti i različite potrebe. U Zakonu RH oni se dijele na Hrvate u Bosni i Hercegovini, hrvatsku nacionalnu manjinu u 12 europskih država i hrvatsko iseljeništvo u Europi i prekooceanskim zemljama. Strategija politike razlikuje se ovisno o njihovu položaju. Jedno od prioriteta jest borba za konstitutivnost hrvatskoga naroda u BiH, istaknuo je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.


- Hrvatska će učiniti sve kako bi Hrvati imali i u praksi, ne samo na papiru status jednakopravnog, konstitutivnog naroda. Prvi korak mora biti izborna reforma, koja će omogućiti da se izaberu legitimni predstavnici Hrvata, a ne da se koristi izborni inženjering i da na mjesta koja pripadaju hrvatskome narodu dolaze ljudi koje hrvatski narod uopće ne prihvaća, niti oni mogu predstavljati hrvatski narod, rekao je, dodavši da u zemlji u kojoj se prelamaju interesi velikih svjetskih sila nije jednostavno ostvariti svoje ciljeve.

 Sjednica trećega saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan RH

Sjednica trećega saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan RH

Foto: Ivana Perkovac / HRT

Iskorak na političkoj sceni Republike Srbije


Bitan korak u snaženju pozicije hrvatske manjine u Srbiji, no još daleko od statusa srpske nacionalne manjine u našoj zemlji, jest ulazak hrvatskoga predstavnika Tomislava Žigmanova u Narodnu skupštinu Republike Srbije.


- To je povratilo hrvatskoj zajednici našu političku relevantnost. Bit ćemo u instituciji gdje se donose odluke, a naš će glas biti vrlo jasan i vidljiv u području javnosti. Pokušat ćemo se zauzimati za nultu toleranciju kada su u pitanju negativni stavovi spram pripadnika hrvatske zajednice i pridonositi uspostavi boljih odnosa s našom matičnom domovinom, poručio je Žigmanov, zastupnik u srpskoj Narodnoj skupštini.


U pravnom sustavu Rumunjske Hrvati su priznati kao nacionalna manjina. Imaju pravo na čuvanje, razvoj i istraživanje etničkog identiteta te pravo službene uporabe hrvatskoga jezika. Njihova se politička zastupljenost ostvaruje na visokoj razini, pojašnjava Petar Hategan, predstavnik rumunjskih Hrvata u Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH.


- Naša manjina osim što je jedna od najstarijih hrvatskih manjina izvan RH već je dugo zastupljena u rumunjskom parlamentu. Raduje se dvojezičnosti, ima hrvatsko-rumunjsku školu u Karaševu i uživa svoj kontinuitet postojanja.


Tamošnja Vlada izdvaja značajna sredstva za potrebe nacionalnih manjina. I hrvatska je Vlada povećala sredstva za projekte hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država, a državni je tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas najavio da će u nadolazećem proračunu dodatno povećati sredstva i za iseljeništvo.


- Dapače protekle godine sredstva su narasla za 60 milijuna, za godine koje dolaze, 2022. i20 23. do 2025. naš budžet ide na 150 milijuna kuna. Rekao je da će hrvatska Vlada nastaviti podržavati projekte poput Hrvatske kuće u Subotici ili izgradnje kazališta i bolnice u Mostaru.

 Sjednica trećega saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan RH

Sjednica trećega saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan RH

Foto: Ivana Perkovac / HRT

Ključno je očuvati hrvatski identitet


U našoj zemlji  prema službenim podacima živi malo više od 14 tisuća Mađara, a u Mađarskoj oko 26 tisuća Hrvata. Položaj i suradnja hrvatske i mađarske manjine u dvije zemlje unaprjeđuju bilateralne odnose. I to je dobar primjer, istaknuo je novi predsjednik Savjeta Ivan Gugan, koji dolazi iz Pečuha pa će nastojati taj model promicati u rješavanju ostalih otvorenih pitanja, kao što su status Hrvata u BiH i Srbiji i nepriznavanje statusa hrvatskih zajednica u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji.


Državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas istaknuo je poslije sjednice trećega saziva Vladina Savjeta da je ključno razvijati i sačuvati hrvatski identitet u punom smislu, dakle, od onoga što je najvažnije – jezika, po kojemu se naši ljudi prepoznaju kao pripadnici hrvatskoga naroda, ali i do svih drugih vrijednosti koje hrvatski narod tradicionalno baštini. To su, među ostalim, kultura i vjera. U tom će smjeru, rekao je državni tajnik, tražiti najbolja rješenja.

Ivan Gugan i Ivo Kojundžić

Ivan Gugan i Ivo Kojundžić

Foto: Ivana Perkovac / HRT

Novi sadržaji Programa za Hrvate izvan RH Hrvatske radiotelezije


Članovi Savjeta tražili su u proteklim sazivima veću zastupljenost i dostupnost  sadržaja za Hrvate izvan Hrvatske na Hrvatskoj radioteleviziji. Ovoga puta izrazili su zadovoljstvo praćenjem aktualnosti iz svih područja života iseljene Hrvatske, hrvatskih manjina u europskim državama i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ivo Kujundžić, glavni urednik Samostalnog odjela Programa za Hrvatske izvan RH najavio je nove programske sadržaje.


- Mi se doista trudimo prije svega širiti našu medijsku ponudu na stranim jezicima. Snimili smo nekoliko izvrsnih dokumentarnih serijala u zadnje vrijeme, a u tijeku je snimanje velikoga serijala od 12 epizoda o hrvatskim manjinama u susjednim državama.


Urednica dokumentarnih sadržaja SO Programa za Hrvate izvan RH Doris Vučković, rekla je da je završen dokumentarni film o janjevačkim Hrvatima i njihovim tradicijskim obrtima_ - Pokušali smo opisati život i rad tih ljudi, od dalekog 16. stoljeća, njihova napuštanja Dubrovnika i dolaska u predio Janjeva gdje danas obitavaju. Prikazat ćemo kako žive, čime se bave i kako izgleda njihova svakodnevica. Redatelj je Vedran Kursar.


Završen je i dokumentarni film o utemeljitelju Hrvatske bratske zajednice Josipu Marohniću, a sniman je na lokacijama u Hrvatskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.


- Gledatelji će doznati više o tom iznimnom čovjeku koji je ostao prilično samozatajan, a napravio je puno. Redatelj je Krešimir Čokolić -  istaknula je Doris Vučković.

Panel HRT-a

Panel HRT-a

Foto: Ivana Perkovac / HRT

Glavni cilj je biti u pravo vrijeme na pravome mjestu


- To je gotovo nemoguće ako čovjek misli na fizičku prisutnost određenih događaja s obzirom na brojnost hrvatskih zajednica u svijetu, ali da itekako moguće i dostižno, što smo pokazali i dokazali u posljednjih nekoliko godina koliko imamo vlastitu mrežnu stranicu, rekla je Tatjana Rau, urednica međunarodnog radijskog kanala Glasa Hrvatske, koji program emitira na četiri jezika, po čemu je jedinstven u Hrvatskoj.


- Vrlo izvedivo jer je ta multimedija čudo jedno, a ako to činimo poštujući dvosmjernu komunikaciju, da imamo doista vrlo blisku komunikaciju s našim ljudima vani, gdje oni promptno odgovaraju ili mi reagiramo na njihov poziv, onda je to nešto što je unaprijed osuđeno na uspjeh.

 Sjednica trećega saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan RH

Sjednica trećega saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan RH

Foto: Ivana Perkovac / HRT

Velik interes potomaka hrvatskih iseljenika za hrvatsko državljanstvo


Sinergijom članova Savjeta i hrvatske Vlade izmijenjen je Zakon o hrvatskome državljanstvu, a za status hrvatskih državljana najviše je zahtjeva podneseno iz Južne Amerike. Riječ je o mlađemu naraštaju, pojašnjava Jelena Nadinić, predstavnica Hrvata iz Argentine u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan RH, a problem je što samo tri veleposlanstva rješavaju nagomilane zahtjeve.


Nekada je Hrvatsko veleposlanstvo obrađivalo godišnje do 150 zahtjeva, prošle godine čak 1800, pa tamošnji sudski tumači i prevoditelji, a samo ih je šest u Argentini,  odbijaju poslove, jer ne mogu stići sve riješiti. Podnositelji zahtjeva angažiraju prevoditelje u Hrvatskoj, proces je složen, jer moraju slati dokumente poštom.


Za razliku od Hrvata iz Argentine koji traže izlaz iz socijalno, politički i ekonomski opterećene države, razlozi Hrvata u Kanadi za stjecanje hrvatskoga državljanstva potpuno su drukčiji, pojasnio nam je potpredsjednik Vladina Savjeta za iseljeništvo u prekooceanskim zemljama Zvonimir Aničić.


-Jedni se žele doseliti u Hrvatsku, druge zanimaju nekretnine. Interes se povećao kad se izmijenio Zakon o državljanstvu. Proces je kakav je, malo duži, ali korektni su i srede nam to prilično brzo.


Hrvati u Vancouveru traže otvaranje diplomatskoga predstavništva. -Ljudi traže domovnice, imovinske kartice, ovjeravanje dokumenata. Nama je Veleposlanstvo skoro šest sati avionom iz Vancouvera, napomenuo je Aničić.


Savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske, upravo zbog različitog položaja Hrvata diljem svijeta, ključna je karika koja pomaže Vladi u kreiranju i provedbi politike te zaštiti prava i interesa Hrvata izvan Hrvatske. Treći je saziv već iznio nove ideje i prijedloge koji će biti dostavljeni Vladi Republike Hrvatske.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!