Milas: Ljudi iz Matice moji su najbolji savjetnici

U emisiji Globalna Hrvatska ugostili smo novog ravnatelja Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslava Milasa.

Zagrepčanin koji korijene vuče iz Imotskog i Slavonije, pa i Rame, spone s Maticom uspostavio je još početkom 90-ih godina prošlog stoljeća.

Na čelu ustanove koja se 75 godina bavi Hrvatima izvan Hrvatske došao je iz svijeta visokog obrazovanja, s mjesta prodekana na Veleučilištu Algebra Bernays. Živio je i školovao se u Beču i Mostaru. Autor je prve knjige o korporativnoj komunikaciji na hrvatskome jeziku.

 

Početkom 90-ih bio je suosnivač i prvi predsjednik Hrvatskog međunarodnog zbora mladeži. Udruga koja je okupljala mlade hrvatske iseljenike i povratnike pokrenula je projekt Task force. Privukao je velik broj mladih ljudi hrvatskoga podrijetla ne samo da posjete Hrvatsku, već da se u nju presele. I sam je slijedio taj put. Eco Heritage task force i danas jedan od najpopularnijih programa Hrvatske matice iseljenika.

U razgovoru s kolegicom Ivanom Perkovac Milas je rekao kako su mu ljudi koji rade u Matici najvažniji savjetnici i suradnici. A polazna točka mu je da je Hrvat svatko tko nosi hrvatske korijene - bilo da je pripadnik druge, treće, četvrte ili čak pete generacije, ako se tako osjeća. - To nadilazi formalne granice, pa tako i samo posjedovanje hrvatskog državljanstva, rekao je.

 

- Imamo 70 programa koje provodi središnjica te dodatnih 30 manjih programa koje realiziramo kroz naših pet podružnica. Želimo dodatno ojačati još desetak manjih, ali važnih projekata. Jedan od njih, na koji sam posebno ponosan, jest pokretanje sportskog kadetskog kampa, odnosno sportskog kampa za kadetsku djecu, za srednjoškolski uzrast.

Naime, kao što je poznato, već postoji Mala škola hrvatskog jezika za djecu od 9 do 14 godina te škola hrvatskog jezika za studente. Ovaj novi projekt trebao bi kroz sport i u suradnji sa sportskim savezima, ponajprije nogometnim, ponuditi dodatni sadržaj mlađim generacijama. Nogomet će biti prva sportska disciplina koju ćemo uvesti, a projekt ćemo pokrenuti kao pilot već 2026. godine, istaknuo je Milas.

Prema njegovim riječima, plan je da program kombiniraju s učenjem hrvatskog jezika, kulture, povijesti i tradicije.

Milas je govorio i o važnosti školovanja na materinskom jeziku. 

- Znanje jezika je bitan za stvaranje hrvatskog identiteta. Ne uči se samo jezik, nego se kroz jezik uči kultura, povijest, običaji… Za nas je apsolutno neprihvatljivo da u EU uče jezici koji se miješaju kao u doba Jugoslavije kad je bilo srpsko-hrvatski jezik, pa ste imali srpskog učitelja koji je učio srpski s vrijednostima Jugoslavije, a ne hrvatskim vrijednostima. 

Hrvatski jezik je priznat kao 24. europski jezik. Pokrajina Štajerska u Austriji donijela je, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova, odluku da se od školske godine 2024./2025. u školski program ponovno uvede učenje hrvatskog jezika kao samostalnog predmeta. Ova odluka donesena je prošle godine i predstavlja značajan korak u očuvanju jezičnog identiteta hrvatske zajednice u Austriji.

 

Prema donesenim smjernicama, više neće biti miješanih modela u kojima se hrvatski kombinira s drugim jezicima. Hrvatski će se moći učiti samostalno, kao cjeloviti i standardizirani jezik. Trenutno se očekuje da i druge austrijske pokrajine slijede ovaj primjer, što predstavlja važan zajednički cilj.

U ostvarenju ovoga cilja ključna je suradnja s Ministarstvom vanjskih poslova, diplomatsko-konzularnim predstavništvima te drugim relevantnim institucijama. Iako Matica nema izravnu komunikaciju sa stranim institucijama, važnu ulogu ima u poticanju hrvatske zajednice da se aktivno zalaže za očuvanje i promicanje hrvatskog jezika.