Glas Hrvatske

15:38 / 12.11.2019.

Autor: Maja Raguž

Konferencija "Povratništvo i gospodarski razvoj"

(Foto: Maja Raguž/Glas Hrvatske)

(Foto: Maja Raguž/Glas Hrvatske)

Foto: - / Glas Hrvatske

Doznake hrvatskih građana iz inozemstva približne su iznosu neto zarade od turizma i vrlo su stabilan izvor financiranja, ali Hrvatska mora ostvariti izazov inovativnog gospodarstva kako bi privukla te ljude da prihode ostvaruju u Hrvatskoj, rekao je ekonomist Mladen Vedriš na konferenciji "Povratništvo i gospodarski razvoj" koja je održana u Zagrebu.

Konferenciju su organizirali Zaklada Konrad-Adenauer u Zagrebu, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika.

- Više od dvije milijarde eura neformalnih doznaka, poklona, pomoći i mirovina neto prihoda ulazi u hrvatsku platnu bilancu prema HNB-u i taj trend je u porastu, ali je pitanje koliko će ljudi koji su tamo osnovali obitelji imati potrebu slati u Hrvatsku doznake ubuduće - rekao je Vedriš. 

- Nisam siguran da ima velike razlike između doznaka i prihoda od turizma u kojem samo krevet čini domaći resurs, a 70 posto onoga što prodajemo dolazi iz uvoza - kazao je Vedriš i upozorio da se investicije za povratak radnika iz inozemstva mogu i moraju pronaći.

Prema istraživanjima s Filozofskog fakulteta u Zagrebu 65 posto onih koji su otišli kao prvi razlog navelo je lošu financijsku situaciju, ali važne razloge čini nezadovoljstvo stanjem u zemlji, rasprostranjenost korupcije, netrpeljivost, loš rad državnih institucija i loši životni uvjeti.

- Povratak je moguć ako se omogući pristojna razine življenja, jer samo jedna petina odbija mogućnost povratka, a četiri petine njih su potencijal za povratak kući - dodao je Vedriš.

U prilog tome naveo je podatke da prema istraživanjima u Njemačkoj obrazovanje jedne osobe do svršetka studija iznosi prosječan trošak državi od 260 tisuća eura, a to je samo jedan aspekt odljeva mozgova.
Pri tome jedan inženjer u svom radnom vijeku stvori oko milijun dolara nove vrijednosti koja ostaje u toj zemlji, a među onima koji su otišli blizu polovice je visokoobrazovanih.

Direktor ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju Holger Haibach kazao je da je skup rezultat dogovora s Institutom Ivo Pilar da zajednički razmotre odnose među vladama, obrazovanje, migracije i slična pitanja budući da sada u Njemačkoj živi 400 tisuća Hrvata.

Istaknuo je da je današnja konferencija nastavak vrlo uspješne panel rasprave "Remigracije i kružne migracije kao kohezijska strategija" od jučer i nastavak ciklusa događaja pod nazivom Talking Europe II 2019-2020, koji kao svoj cilj ima poticanje javne debate o sadašnjim izazovima i budućoj perspektivi Europske unije, ususret skorašnjem hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas naveo je projekt svoga ureda Ljetna škola Domovina, tijekom kojeg je svoje iskustveno putovanje po cijeloj Hrvatskoj imalo 33 polaznika iz Argentine, Australije, Južne Afrike, Kanade, Perua i Sjedinjenih Američkih Država, od kojih je troje ostalo studirati u Hrvatskoj a jedan započeo poslovni projekt.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!