Glas Hrvatske

08:00 / 12.01.2022.

Autor: Tomislav Šikić

Izložba Sedamdesetprva

Pozivnica na izložbu

Pozivnica na izložbu

Foto: Hismus.hr / snimka zaslona/kolaž

Izložba "Sedamdesetprva" koju Hrvatski povijesni muzej organizira povodom pedesete obljetnice Hrvatskog proljeća od danas je otvorena u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori.

Godina 1971. jedna je od prijelomnih godina u kojoj je simbolički sažeto iznimno dinamično razdoblje hrvatske suvremene povijesti, danas opće poznato pod nazivom Hrvatsko proljeće. Riječ je o reformnom pokretu u kojem se prvi put otvoreno, slobodno i masovnije izražavalo nezadovoljstvo hrvatskih građana položajem Hrvatske u tadašnjoj višenacionalnoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Tražila se veća samostalnost Hrvatske, nacionalna ravnopravnost u jeziku, gospodarstvu i kulturi.


Tri glavna nositelja hrvatskog reformnog pokreta bili su reformno krilo Saveza komunista Hrvatske, Matica hrvatska i studentski pokret. Oni nisu imali zajednički program i unutar njih samih očitovale su se razlike i događala razmimoilaženja u pristupu i metodama, dok ih je opći hrvatski nacionalni interes sve ujedinjavao. Vidljivo obilježje pokreta bilo je isticanje hrvatskog identiteta i kulture u gotovo svim segmentima društva, uz veliku podršku javnosti.


Vrhunac, a ujedno i dramatičan kraj, pokret je doživio upravo 1971., kada započinje dugogodišnje razdoblje "hrvatske šutnje“. Represivni aparat jednopartijske diktature s Josipom Brozom Titom na čelu surovo se obračunao s njegovim nositeljima.


Dvadeset godina poslije, proljećari, tj. nosioci hrvatskoga reformnog pokreta sudjelovali su u ostvarivanju potpune hrvatske samostalnosti, a njihova nastojanja s početka sedamdesetih godina 20. st. također su utkana u taj proces.


Izložba sadrži šest kronološko – tematskih cjelina. Uz uvodni pregled događaja do 1971. pod nazivom „Neka bude živost …“, u četiri glavne izložbene cjeline donosi se kronološki slijed zbivanja kroz 1971. godinu i to putem djelovanja triju skupina oko kojih se pokret stvarao – reformista, matičara i studenata. Cjeline nose simbolične nazive po godišnjim dobima, koja više simbolički nego strogo kalendarski, odgovaraju razvojnim fazama samog reformnog pokreta. Širi kontekst vremena donosi se pregledom općedruštvenih zbivanja u zemlji i svijetu. Posljednja cjelina pod nazivom „Čuvanje nade“ upućuje na posljedice sloma pokreta te sadržava sjećanja svjedoka vremena i njihovih obitelji na "sedamdesetprvu“ i to 50 godina poslije.


Hrvatski povijesni muzej kao ključna nacionalna baštinska ustanova, izložbu o prijelomnoj 1971. godini uključila je u svoju kontinuiranu stručnu i izložbenu djelatnost u obradi značajnih tema iz hrvatske povijesti ne predviđajući okolnosti u kojima se Muzej zatekao nakon posljedica potresa, zbog kojih do daljnjeg nije u mogućnosti djelovati u vlastitom prostoru.


Idejna koncepcija: Ana Filep

Autori: Mislav Barić, Petra Braun, Ana Filep, Andreja Smetko

Likovni postav i vizualni identitet: Ana Filep, Maja Karić

Izložbene ilustracije: Milan Trenc


(Hismus.hr)

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!