Hrvatska priprema novi zakon: Što donosi iseljenicima i obiteljima?

Potomci hrvatskih iseljenika koji se žele vratiti u domovinu mogli bi imati važnu ulogu u demografskoj obnovi Hrvatske. No, za zaustavljanje iseljavanja i poticanje povratka nisu dovoljne samo demografske mjere. Hrvatska priprema novi Zakon o demografiji, a rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić ističe da bi on trebao donijeti konkretne ciljeve i sustavan pristup jednom od najvećih izazova hrvatskog društva.

O mogućnostima demografske revitalizacije, povratku hrvatskih iseljenika, budućnosti mladih obitelji i opstanku najugroženijih dijelova Hrvatske prof. dr. sc. Josip Faričić govorio je u HRT-ovoj emisiji Globalna Hrvatska.

Potomci hrvatskih iseljenika važni za budućnost domovine

Sve veći interes potomaka hrvatskih iseljenika za hrvatsko državljanstvo otvara pitanje mogu li upravo oni pridonijeti demografskoj obnovi zemlje.

Faričić smatra da su svi koji Hrvatsku žele odabrati kao mjesto života, rada ili obrazovanja dobrodošli, a posebno ističe potencijal potomaka hrvatskih iseljenika.

– Da bismo ojačali naš demografski kontingent, svakako nam je i taj dio potencijalnih useljenika izrazito važan, naglasio je.

Dodaje da bi se potomci iseljenika, zahvaljujući povezanosti s hrvatskim identitetom, mogli lakše integrirati u društvo i pridonijeti razvoju lokalnih zajednica.

Povratak iz Njemačke i zaustavljanje iseljavanja

Iako pozornost privlače priče o povratku druge, treće i četvrte generacije Hrvata s drugih kontinenata, među doseljenim hrvatskim državljanima velik je udio onih koji dolaze iz Njemačke.

Faričić upozorava da migracije ovise i o europskim i globalnim okolnostima te da Hrvatska, osim privlačenja povratnika, mora stvarati uvjete za ostanak svojih stanovnika.

Ključnima smatra gospodarsku stabilnost, pravnu sigurnost i društveno ozračje u kojem građani mogu ostvariti svoje životne i profesionalne ambicije.

Što donosi novi Zakon o demografiji?

Izrada novog zakona još je u tijeku, a Faričić očekuje da neće ostati samo na deklarativnim ciljevima.

– Ono što očekujemo jest da to ne bude samo deklaratorni zakon, nego da se u njemu jasno programatski postave i ciljevi, ali i reguliraju odgovarajuće nadležnosti, istaknuo je.

Prema njegovim riječima, demografski učinci trebali bi se razmatrati pri donošenju važnih odluka, posebno onih povezanih s regionalnim razvojem.

Kako vratiti život na otoke, u Liku i Slavoniju?

Poseban izazov ostaju područja pogođena dugogodišnjim iseljavanjem i starenjem stanovništva, poput Like, Dalmatinske zagore, dijelova Slavonije i hrvatskih otoka.

Faričić smatra da upravo ta područja imaju razvojne mogućnosti zahvaljujući očuvanoj prirodi i kvaliteti životnog prostora.

Bolja prometna povezanost, dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga te razvoj digitalnih tehnologija mogli bi pridonijeti ostanku i doseljavanju mladih obitelji.

Može li jedan zakon promijeniti demografsku sliku Hrvatske?

Unatoč ohrabrujućim pomacima u broju rođenih, Hrvatska se i dalje suočava s dugogodišnjim negativnim prirodnim prirastom.

Faričić upozorava da se demografski problemi ne mogu riješiti jednim zakonom niti u kratkom razdoblju.

– Ne možemo očekivati neka čuda niti od jednog jedinoga zakona, poručio je.

Naglašava da demografska politika mora obuhvatiti sve generacije, od stvaranja boljih uvjeta za mlade obitelji do osiguravanja dostojanstvenog života starijem stanovništvu.

Demografska obnova Hrvatske, zaključuje Faričić, zahtijeva dugoročnu politiku koja će istodobno poticati povratak iseljenika, zadržavati stanovništvo i osiguravati budućnost svih hrvatskih krajeva.