Hrvati u Srbiji još uvijek pred brojnim izazovima

Hrvati u Srbiji još uvijek se suočavaju s brojnim izazovima kao što su isključenost iz procesa donošenja odluka, podzastupljenost u javnom sektoru i negativan društveni ambijent, istaknuto na sastanku čelnika Osječko-baranjske županije i grada Osijeka s predstavnicima Hrvata iz Srbije.

Predsjednik Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini i hrvatski zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov izjavio je kako su neki od izazova manjinske politike koje nisu uključive, jedna vrsta napetosti u odnosima Srbije i Hrvatske, ali da najveći dio izazova dolazi iz političkog okvira koji u Srbiji nije najsretnije uređen, jer politike koje se vode prema hrvatskoj zajednici nisu usmjerene prema njezinim interesima i potrebama.

Sastanak je u petak organiziran u povodu manifestacije "Osijeku s potpisom, Hrvati iz Vojvodine", a Žigmanov ističe kako su došli predstaviti kulturnu baštinu i rezultate rada hrvatske zajednice u Srbiji, što bi, kako tvrdi, bilo daleko siromašnije, bez podrške Vlade RH, Osječko-baranjske županije i grada Osijeka.

Podsjeća kako je od nekadašnjih 200 tisuća u Srbiji ostalo manje od 60 tisuća Hrvata te da rade sve što mogu kako bi na na predstojećem popisu stanovništva u Srbiji od 1. do 31. listopada, potaknuli i ohrabrili one koje su prikrili svoje nacionalno porijeklo, da na popisu kažu da pripadaju hrvatskom narodu.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić napominje kako je, prema zadnjem popisu stanovništva, u Srbiji bilo 57.900 Hrvata, ali i više od 300 tisuća onih koji su se izjasnili kao Bunjevci, Jugoslaveni ili se nisu izjasnili, pa stoga smatra da je Hrvata u Srbiji sigurno puno više.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić podsjetio je kako Županija posljednjih godina pokušava komunicirati teme koje su bitne za normalan život i egzistenciju, Hrvata u Srbiji, jer je bitno da Hrvati na tome području osjećaju potporu i solidarnost Osijeka, Županije i Hrvatske.

Suradnja će se nastaviti i produbiti, jer moramo bit uz naš narod, gdje god da se nalazi, to je naša obaveza, koju moramo ispunjavati, poručio je Anušić.

Osječki gradonačelnik Ivan Radić ocijenio kako je bitno da se na predstojećem popisu stanovništva u Srbiji svi Hrvati i izjasne kao Hrvati jer hrvatska zajednica tamo živi već stoljećima.

U okviru programa »Osijeku s potpisom, Hrvati iz Vojvodine«, na Filozofskom fakultetu u Osijeku održano je predstavljanje temata o suvremenom dijalektalnom pjesništvu na novoštokavskoj ikavici među Hrvatima u Bačkoj. Temat je objavljen 2021. u »Književnoj reviji«, kao rezultat suradnje tog časopisa osječkog ogranka Matice hrvatske i ZKVH-a iz Subotice.

Glavna urednica »Književne revije« Tatjana Ileš kazala je kako je stvaralaštvo na dijalektima bačkih Hrvata dio sveukupne hrvatske književnosti.

»To je jedan jezik, jedno kulturno i jezično biće, njih ne smijemo zaboraviti ni mi Hrvati s ove strane granice ali ni vi Hrvati u Vojvodini. A nije ni hrvatski jezik u svojoj matici bez opasnosti od engleskog i drugih jezika. No, kod Hrvata u Srbiji postoji i ta politička dimenzija. Hrvatski književnici iz Vojvodine dio su hrvatske književne povijesti, ali i sadašnjosti«, kazala je Ileš.

Dodala je i da osječki ogranak Matice hrvatske u okvirima svojih mogućnosti hrvatskim književnicima i umjetnicima iz Vojvodine pomaže da budu vidljivi u Osijeku ali i u ostatku Hrvatske.

O dijalektalnom pjesništvu Hrvata u Bačkoj govorili su izbornica pjesama za temat Katarina Čeliković i autor uvodne studije Tomislav Žigmanov, ocjenivši kako je u pitanju umjetnički najrelevantnije dijalektalno pjesništvo među svim štokavskim hrvatskim dijalektima.

»Ono što baštinimo danas predstavljamo u Osijeku. Veze s Osijekom nisu slučajne, još je biskup Antunović prije 150 godina surađivao s biskupom Strossmayerom, a Strossmayer je prepoznao potrebe Hrvata u Bačkoj glede pokretanja svoje nakladničke djelatnosti i tiska«, rekla je Katarina Čeliković.

U tematu je zastupljeno 15 autora, a obuhvaćeno je stvaralaštvo u proteklih 50 godina.

»Mislim da s učinjenjim možemo biti više nego zadovoljni, onim što smo u umjetničko-estetskom smislu donijeli na stol sveukupne hrvatske književnosti kroz ovaj izbor. Nadam se da smo time zaintrigirali stručnu i književnu javnost u Hrvatskoj da se veća pozornost usmjeri i na to«, kazao je Žigmanov.

Objava ovog temata, kako je istaknuto, ima i svoju političku pozadinu, budući da je 2021. u Subotici bunjevački, kao jedan od hrvatskih govora, proglašen službenim jezikom zajednice Bunjevaca neHrvata.

Svoje stihove na ikavici – bunjevačkoj i šokačkoj – kazivali su pjesnici Tomislav Žigmanov i Željko Šeremešić.

Na predstavljanju se obratio i dekan Filozofskog fakulteta u Osijeku dr. sc. Ivan Trojan.

U sklopu manifestacije održana je i javna tribina "Društveno-politički položaj Hrvata u Srbiji - stanje i perspektive", a u osječkom HNK-u svečana akademiju na kojoj su predstavili kulturnu baštinu Hrvata u Srbiji.