Predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković
rekao je na 3. svjetskom festivalu hrvatske književnosti koji se održava u Zagrebu da kultura
Hrvata u Crnoj Gori traje više od jednog tisućljeća na zaokruženom
prostoru pa ona zato prerasta u civilizaciju.
Deković je dodao kako
etničko, kulturno i duhovno trajanje bokeljskih Hrvata ima pisanih potvrda u
kamenu, na pergameni, što naš narod svrstava u zapadnoeuropsku civilizaciju.
Napomenuo je kako bogatstvo
kulturno-povijesnoga naslijeđa Boke obvezuje kako bi
se sačuvala kultura pamćenja i sjećanja, ali i prenošenja na
mlađe naraštaje, što jamči opstanak baštinika ove male zajednice. Ta mala
zajednica, naglasio je, čini manje od jedan posto pučanstva Crne Gore, a u
svojim rukama ima 60 posto kulturne baštine crnogorske države. Ocijenio je kako
je Boka Kotorska etnički i duhovni prostor hrvatskoga naroda i nepresušno vrelo
inspiracije i izvorište kulture.
Predsjednik Hrvatske građanske
inicijative i književnik Adrijan Vuksanović istaknuo
je kako su bokeljski Hrvati utemeljeni na kulturološkom pamćenju, a opstaju
zahvaljujući svojoj uronjenosti u transcedentno. Naglasio je kako im, upravo
oni koji ih niječu i pokušavaju zatirati njihovu opstojnost, pomažu da se
izgrade kao narod.
Vuksanović je podsjetio i na
kapitalne projekte pretiskavanjem Pontifikala i Kotorskoga misala, kao iznimno
vrijednih sastavnica opće hrvatske kulture.
Filolog Domagoj Vidović napomenuo
je kako se za Bokelje tvrdi da su poslavenjeni Romani te da do 20. stoljeća
nisu znali da su Hrvati. Nasuprot tomu, povijesna vrela, npr. Kotorski misal
pokazuju da su kotorski katolici nosili narodna imena i hrvatskom jeziku
prilagođena kršćanska imena. Dodao je kako su prva potvrđena prezimena i danas
živa upravo među bokeljskim Hrvatima katolicima.
Upozorio je i na stalno
potkopavanje hrvatskoga identiteta i njegovih sastavnica te dodao kako nasuprot
tomu nitko ne dovodi u pitanje sastavnice identiteta drugih naroda. Dok može
biti razumljivo takvo propitivanje identiteta s protivničke strane, ocijenio je
neprihvatljivim takvo potkopavanje od pripadnika vlastitoga naroda.
U sklopu 3. svjetskoga festivala
hrvatske književnosti u utorak je u Hrvatskoj kulturnoj zakladi otvorena i
izložba knjiga i ilustracija Alberta Kinerta, Ivana Antolčića i Ivana Viteza.
(HINA)
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!