Glas Hrvatske

13:24 / 21.11.2022.

Autor: David Rey

Čile - Hrvatska: 30 godina diplomatskih odnosa

Veleposlanik Čilea, Cristián Streeter

Veleposlanik Čilea, Cristián Streeter

Foto: Veleposlantvo Čilea / ustupljena fotografija

Na tribini Hrvatsko-hispanankog društva, održanoj u Etnografskom muzeju u Zagrebu, veleposlanik Čilea u Hrvatskoj gosp. Cristián Streeter održao je prezentaciju o 30 godina diplomatskih odnosa Čilea i Hrvatske. Čile je bila prva latinoamerička zemlja koja je priznala Hrvatsku kao neovisnu državu.

- Svijet se mijenjao početkom 1990-ih, Europa je svjedočila ponovnom ujedinjenju Njemačke i raspadu Sovjetskog Saveza. Da ne idemo dalje, Čile se nakon 17-godišnje vojne diktature vraćao demokraciji, a cijela je Latinska Amerika bila uronjena u političke promjene. Cijeli je svijet uživo svjedočio svim razmještanjima oružja u Zaljevskom ratu. A nedugo nakon toga ovi su krajevi u vlastitom tijelu počeli trpjeti posljedice oružanog sukoba koji je započeo kao posljedica raspada Jugoslavije.


Čile je 16. siječnja 1992. postao prva latinoamerička zemlja koja je priznala Hrvatsku kao neovisnu državu. Na brzinu te odluke utjecala je hrvatska migracija u Čileu. Dalmatinci (Hrvati) počeli su stizati u Čile u drugoj polovici 19. stoljeća, uglavnom s otoka Brača, Hvara i Visa te okolice Splita, koji su do tada bili u sastavu Austro-Ugarske Monarhije.


S vremenom i unatoč tome što nisu govorili španjolski, ubrzo su se nastanili u krajnjim regijama zemlje (Tarapacá, Antofagasta i Magallanes) i brzo se integrirali u čileansko društvo. Ostvarili su važnu prisutnost i utjecaj na političkoj, gospodarskoj, kulturnoj i društvenoj razini, uokvireni u mreže koje objašnjavaju zašto su druga i treća generacija počele migrirati u Santiago, u svrhu usavršavanja u sveučilišnim i akademskim centrima ili jednostavno radi posla.  


Pozivajući se na svoj dalmatinski regionalni identitet, ti su doseljenici oduvijek imali osjećaj pripadnosti domovini, kao i legitimnu težnju da jednog dana budu dijelom jedinstvene države Hrvata-Dalmatinaca, a iz političke svrsishodnosti ujediniti južne Slavene kao vid otpora velikim europskim državama - istaknuo je čileanski veleposlanik Cristián Streeter.

Veleposlanik Španjolske, Juan González

Veleposlanik Španjolske, Juan González

Foto: ustupljena fotografija / Hrvatsko-hipansko društvo

Čile je 15. travnja 1992. među prvima uspostavio diplomatske odnose s Hrvatskom.


- Kada su pokreti za osamostaljenje Hrvatske i Slovenije počeli ubrzavati svoja politička i paradiplomatska nastojanja, proglašenjem ovih dviju novih republika 25. lipnja 1991., potomci Hrvata u Čileu, ostavljajući za sobom “jugoslavenske” denominacije, ostvarili su priliku evocirati zemlju svojih predaka dalmatinskog podrijetla (osjećaj otupljen gotovo 70 godina). Imali su potporu Hrvata, potomaka Hrvata sa sviješću o identitetu i čileanskih simpatizera, kroz stvaranje prohrvatskih pokreta za pomoć.


Sa svoje strane, hrvatske su vlasti, potpomognute čileanskim političkim ličnostima hrvatskog podrijetla, počele vršiti prohrvatski utjecaj, uglavnom u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, kako bi ishodile priznanje Hrvatske od strane Čilea. Ovim akcijama počelo je rasti hrvatsko raspoloženje u dijaspori diljem zemlje, a rat je postao vidljiv u javnom mnijenju.


Anegdotski čimbenik koji je doprinio procesu bila je karizma hrvatskog nogometnog trenera Mirka Jozića, koji je vodio momčad Colo Colo do osvajanja Copa Libertadores de América 5. lipnja 1991., učinivši Čile vidljivim nakon godina međunarodne izolacije, nakon ponovne uspostave demokracije - rekao je veleposlanik Streeter.

Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja Zagreb i Srećko Švaić, predsjednik Hrvatsko-hispanskog društva

Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja Zagreb i Srećko Švaić, predsjednik Hrvatsko-hispanskog društva

Foto: ustupljena fotografija / Hrvatsko-hipansko društvo

U ovih 30 godina Čile i Hrvatska imali su posjete i susrete na visokoj razini.


- Prve godine diplomatskih odnosa Čilea i Hrvatske obilježene su raznolikom razmjenom službenih posjeta. Među njima se ističe posjet predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana Čileu 1994. godine.


Potom je u siječnju 2004. Hrvatsku posjetio predsjednik Čilea Ricardo Lagos, koji je bio je prvi čileanski predsjednik koji je posjetio ovu zemlju. Otputovao je na Brač kako bi odao počast iseljenicima hrvatskog podrijetla, obilježavajući spomen ploču zahvale hrvatsko-dalmatinskoj prisutnosti u Čileu: “U čast svim onim Hrvatima koji su iselili na jug svijeta da se pridruže razvoju Čilea, dajući doprinos muškaraca i žena, marljive djece ovih krajeva koji su svojim vrlinama pridonijeli veličini moje zemlje”.


Tu gestu uzvratio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je u listopadu 2005. posjetio Čile.


U tom smislu ističe se susret predsjednika Čilea Sebatiána Piñere s predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem u New Yorku 2010. godine u okviru Opće skupštine Ujedinjenih naroda.


Isto tako, u povodu summita CELAC-EU, održanog u našoj zemlji u siječnju 2013., predsjednik Piñera primio je tadašnjeg premijera i sadašnjeg predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića. Tom prilikom potpisan je memorandum o razumijevanju o partnerstvu i suradnji.


Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u ožujku 2018. službeno je posjetila Čile. Susrela se s predsjednikom Piñerom s kojim je potpisala Program između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Čile o suradnji na području kulture za razdoblje 2018. -2021.


Dana 4. ožujka 2022. tadašnjeg novoizabranog predsjednika Čilea Gabriela Borica telefonom je nazvao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Oba su predsjednika razmijenila pozive da posjete jedan drugoga - naglasio je čileanski diplomat.

David Rey i veleposlanik Cristián Streeter

David Rey i veleposlanik Cristián Streeter

Foto: ustupljena fotografija / Hrvatsko-hipansko društvo

Bilateralna suradnja ističe se i na kulturnom planu.


- Na drugom području, ali jednako relevantnom u obilježavanju tridesete obljetnice uspostave diplomatskih odnosa, bila je suradnja Zagrebačke filharmonije i Nacionalnog simfonijskog orkestra Čilea, s dva koncerta. Prvi koncert u Santiagu de Chileu 24. svibnja 2022. održan je u Gradskom kazalištu Las Condes, uz Nacionalni simfonijski orkestar Čilea pod ravnanjem glavnog dirigenta Zagrebačke filharmonije maestra Dawida Runtza a kao solist na kontrabasu nastupio je Nikša Bobetko.


Drugi koncert održan je u Zagrebu 23. rujna 2022. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Ovim koncertom ravnao je maestro Rodolfo Saglimbeni, šef dirigent Nacionalnog simfonijskog orkestra Čilea, a kao solist nastupio je pijanist Luis Alberto Latorre. Izvedeno je i djelo Aliosche Solovere, čileanskog skladatelja hrvatskih korijena.


Ukratko, sigurni smo da će naše vlade nastaviti produbljivati ​prijateljske odnose, a znamo i da će hrvatska zajednica u Čileu nastaviti davati neprocjenjiv doprinos na svim područjima nacionalnih događanja u Čileu - zaključuje Cristián Streeter, veleposlanik Čilea u Hrvatskoj.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!