Biografska drama o Pauli von Preradović osvojila nagradu

Biografska drama o Pauli von Preradović, bečkoj književnici hrvatskih korijena umrloj 23. svibnja koja je upamćena kao autorica nove austrijske himne "Land der Berge, Land am Strome", osvojila je prvu nagradu na našem nedavnom državnom natječaju za najbolji dramski tekst, a koji potpisuje Osječanin Davor Špišić.

Ovih dana u Zagrebu je uručena državna Nagrada za najbolje domaće dramsko djelo, koja nosi ime po mudrome hrvatskome renesansnom komediografu Marinu Držiću. Među 64 pristigla dramska teksta prosudbena komisija Ministarstva kulture i medija RH prvu nagradu dodijelila je piscu iz Osijeka Davoru Špišiću za biografsku dramu "Žena himna". Povjerenstvo u čijem su sastavu bili Jasen Boko, dr. sc. Martina Petranović i Doris Šarić-Kukuljica čitalo je drame zavedene pod šiframa ne znajući tko su njihovi autori ili autorice. Nagrađeno je šest dramskih djela. Prvonagrađeno Špišićevo djelo Žena himna zrela je, dramaturški skladna i inovativno izgrađena biografska drama o Pauli pl. Preradović (https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=50196), pjesnikinji i književnici, unuci velikana hrvatske romantičarske lirike Petra pl. Preradovića (https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50197), koja je na europskoj kulturnoj sceni upamćena kao autorica nove austrijske himne. Međutim, Žena himna, prema ocjeni kazališnih stručnjaka, puno je više od biografske drame, ona od osnovnih elemenata jednoga kompleksnog života minuciozno veze sudbinu žene ispred svog vremena. Žene koja je, ne vlastitim odabirom, gurnuta na vjetrometinu burne povijesti od početka 20. stoljeća do kraja Drugog svjetskog rata. Reducirana u izrazu, usredotočena samo na bitno i sa samo četvero glumaca drama provlači sudbinu Paule Preradović u svim ključnim političkim pojavama prve polovine 20. stoljeća, koje su odredile svijet u kojem danas živimo. Raspadi carstava, rast nacionalizma, diktature komunizma i nacizma, užasi dvaju svjetskih ratova ovdje su prelomljeni u sudbini snažne žene na način da se drama ni jednog trenutka ne gubi u masovnim scenama i velikim političkim prevratima, ostajući uvijek duboko intimna i nježna priča o hrabroj ženi na udaru povijesti, ocijenilo je Povjerenstvo. Riječju, Žena himna (https://www.osijekexpress.com/2023/03/21/zena-himna-osjeckom-knjizevniku-i-nagrada-spisicev-treci-zlatni-drzic/), drama o politici kao sudbini, originalni je Špišićev dramski predložak koji nudi zahvalan materijal za kreativno čitanje na sceni.

Podsjetimo, Paula von Preradović (Beč, 12. X. 1887. – Beč, 25. V. 1951.) odrasla je u Puli, a školovala se i stvarala u Beču. Melodična je poetèsa i osebujna autorica romana Pave und Pero, 1940. Objavila je zbirke stihova: Südlicher Sommer / Ljeto na jugu, 1929., Dalmatinische Sonette / Dalmatinski soneti, 1933., dok joj je postumno izišlo troknjižje Sabrane pjesme / Gesammelte Gedichte, I – III, 1951. - 1952. (https://www.onb.ac.at/), zaslugom jednog od njezinih sinova Fritza Moldena (https://www.doew.at/neues/archiv-2014/fritz-molden-1924-2014), austrijskog pisca. Hrvatske teme na njemačkome jeziku u opusu ove austrijske književnice naših korijena Paule von Preradović očito su nadahnule osječkog dramatičara Špišića pa se nadamo da bi ovaj nagrađeni dramski komad Žena himna mogao ispraviti lošu praksu hrvatske književne historiografije koja hrvatskom najčešće smatra samo književnost pisanu hrvatskim jezikom iako se u Hrvatskoj oduvijek pisalo još i na mnogim drugim jezicima: latinskom, talijanskom, njemačkom, mađarskom… „Književna djela pisana stranim jezicima imaju važnu ulogu u hrvatskoj kulturi i nacionalnom biću i posve je neopravdano u hrvatsku književnu povijest ne uključiti i pisce kao što je Paula von Preradović i njezin cjelokupni književni opus, to više što za svoje umjetničke teme u pravilu ima hrvatsku obalu Jadrana i hrvatsku povijest, pa i onda kada autorica poseže za romansiranim životopisom svoga djeda – znamenitoga hrvatskog pisca iz doba romantizma – Petra Preradovića (https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50197)“, upozorava vrsni poznavatelj kanona hrvatske književnosti dr. sc. Tihomil Maštrović (https://www.ffrz.unizg.hr/personnel/prof-dr-sc-tihomil-mastrovic/), inicijator Zbirke inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Ovu su našu Bečanku 1945. uhitili nacisti zbog sudjelovanja u pokretu otpora. Dana 25. svibnja s pijetetom se sjećamo godišnjice njezine smrti! Vječno počivalište joj je na Bečkom groblju već 72 proljećā, uz počivalištā zaslužnih umjetnikā, gdje su je dostojanstvenim sprovodom ispratili Bečki dječaci, pjevajući austrijsku državnu himnu Gorovita zemljo, zemljo na rijeci, koju je ona napisala. Himna je skladana na glazbu Wolfganga Amadeusa Mozarta.

Zanimljivo, kao čitana autorica spomenutog romansiranog životopisa mladog austrijskog časnika i ujedno legendarnog hrvatskog preporodnog pjesnika Preradovića, koji je kao njezin djed proživio čarobnu romansu sa zadarskom plemkinjom Pavicom de Ponte, pokazat će neupitnu odanost Lijepoj Našoj. Roman je napisan njemačkim jezikom pod naslovom Pave und Pero i prvi put objavljen u Salzburgu, 1940. Hrvatsko izdanje romana Pave i Pero, u prijevodu slavne Božene Begović, tiskano je u Zagrebu već iste godine, a njegovo talijansko izdanje pod naslovom Pave e Piero objavljeno je u Torinu dvije godine poslije, 1942. Novije izdanje na talijanskom jeziku pojavilo se 1994. godine u prijevodu strastvenog kroatista Silvija Ferrarija (https://www.info.hazu.hr/clanovi/silvio-ferrari/), koje je priredio i predgovorom popratio Tihomil Maštrović, a tiskala izdavačka kuća Hefti Edizioni (https://knjiga.hr/izdavac/hefti-edizioni/) u Milanu u čast te omiljene unuke bȁrda hrvatskog romantizma Petra Preradovića.

(Vesna Kukavica)