2. VinMarKon u Zagrebu

U Zagrebu je u hotelu International održan 2. VinMarKon, konferencija o vinskom marketingu. Poslužila je da se uoče problemi koji realno postoje na tom području i da se pokuša pronaći bolje putove na kojima bi vinski marketing iskoristio sve komparativne prednosti hrvatskog vinarstva koristeći iskustva iskusnijih i jačih vinskih zemalja u Europi. 

- Iako turizam čini čak 20% BDP-a naše zemlje – vinski turizam kao specifični oblik turizma nije ni približno dosegnuo svoj puni potencijal, te mu nedostaje strategije i vertikalne komunikacije između institucija i vinarija - uvodno je istaknula organizatorica konferencije Irena Lučić.  

Uslijedila je vrlo živa panel diskusija u kojoj smo mogli iz prve ruke saznati na koje sve poteškoće nailazi vinski marketing u našoj zemlji.

Ivan Matić iz ureda europarlamentarca Tonina Picule istaknuo je važnost zaštite i brendiranja vinskih sorti i proizvoda, osvrnuvši se na aktualna nastojanja zaštite imena prošek, kojem se u Europarlamentu snažno suprotstavljaju talijanski proizvođači prosecca. 

Prof.dr.sc Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako Hrvatskoj ne nedostaje dobrih vina i vinara, te da kvaliteta iz godine u godinu raste. Apelirao je na vinare da se što više udružuju i brendiraju svoj proizvode. 

Prof.dr.sc Oliver Kesar s Ekonomskog fakuteta u Zagrebu istaknu je da, iako nije pohvalno što turizam nosi 20% BDP-a naše zemlje, to nikako nije "problem" turizma samog po sebi, nego nedostatne razvijenosti ostalih sektora što u konačnici dovodi do disbalansa. Vinski turizam, kao specifičnu granu turizma, Kesar smatra nedovoljno razvijenim, ali ujedno i jednom od najperspektivnijih grana turizma u budućnosti, pogotovo uzevši u obzir kontinuirani rast kvalitete vina.

Direktorica turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić iznijela je rezultate recentnih istraživanja o percepciji Slavonije kao turističke destinacije koji pokazuju kako se Slavoniju često brka sa Slovenijom ili Slovačkom te da uz tu vinsku regiju mnogi povezuju sortu malvaziju – što sve skupa ukazuje na to da trebamo snažnije razvijati i brendirati identitet Hrvatske kao vinske zemlje, ali i jasnije komunicirati temeljna obilježja različitih vinskih destinacija u okviru naše zemlje. 

Zaključak panela je da u vinskom turizmu leži golem potencijal te da je potrebno aktivno raditi na vertikalnoj komunikaciji na relaciji vinarije – institucije.

U prvom bloku predavanja, pod nazivom "Vinski turizam u teoriji i praksi“, saznali smo definiciju vinskog turizma, ali i konkretne primjere uspješnih praksi svijeta (Douro i Chianti) na predavanju izv.prof.dr.sc. Aleksandra Lukića s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. 

Dr.sc Žarko Stilin iz udruge Kvarner Wines istražio je temu "Tko su vinski turisti u Hrvatskoj“ kroz koju smo se suočili sa činjenicom da je enogastronomija kao motiv dolaska u Hrvatsku smješten tek na 7. (obala) odnosno 9. mjesto (kontinent), prema THOMAS istraživanju. Isto tako, obilazak vinskih cesta i vinarija (također prema THOMAS-u) kao aktivnost za vrijeme boravka na destinaciji, nalazi se tek na 17. mjestu. 

Na kraju prvog bloka predavanja Renata Lončarić, mag.oecc. provela nas je kroz razne modele sufinanciranja investicija u ruralni turizam.

Drugi blok predavanja pod nazivom "Vinska karta Hrvatske“ bio je posvećen destinacijama koje aktivno razvijaju vinski turizam te mogu poslužiti kao dobri primjeri. Od Ivice Dobrinčića i Žarka Stilina, članova udruženja Kvarner Wines saznali smo kako su kvarnerska vina (i vinari) u kratkom vremenu od osnivanja udruge osjetili prve prednosti udruženog tržišnog nastupa. 

Direktorica TZ Zagrebačke županije Ivana Alilović ispričala nam je priču o razvoju vinskog turizma na Plešivici, pri čemu se diskutiralo trebamo li i dalje najperspektivnije vinske regije nazivati hrvatskim "Champagnama“ i "Toskanama“ ili je došlo vrijeme da ih započnemo prezentirati tržištu kroz drugačiji identitet. 

Hrvoje Lukačević svojim nas je predavanjem proveo kroz najvažnije vinske atrakcije Slavonije – destinacije koja bilježi snažan porast broja vinara i veliki napredak u kvaliteti vina i koja ima veliku perspektivu postati snažna destinacija vinskog turizma. 

Nenad Trifunović osvrnuo se na značaj autohtonih sorti u službi vinskog turizma. Istaknuo je kako su autohtone sorte snažan vinsko-turistički adut na kojem svakako treba graditi identitet Hrvatske kao destinacije. Pritom je ponudio dva, ne nužno međusobno isključiva, smjera marketinškog razvoja: da radimo što i drugi ali bolje ili jeftinije, te da radimo nešto što nitko drugi ne radi – u čemu 125 autohtonih sorti samo u Dalmaciji i još toliko u ostatku zemlje itekako mogu biti od pomoći. 

Sve pohvale kolegici Lučić u odabiru panelista i dobroj novinarskoj posjećenosti jer se istovremeno u Zagrebu održavao značajan festival vina u organizaciji Vinarta sa mnogobrojnim radionicama. Sigurno je da će ova konferencija iz godine u godinu proširivati vidike i poboljšati komunikatore vinskoga marketinga u nas.

Posljednji je blok predavanja bio posvećen individualnim primjerima dobre prakse vinskog turizma. Andrija Popović iz Komarne predstavio nam je razvojni put svoje mlade, ali već itekako tržišno značajne vinarije Opus, koja svoju priču - kao i ostalih šest vinarija tog najmlađeg hrvatskog vinogorja - veže uz proces melioracije krša. 

(Vjekoslav Madunić)