Bogat blagdanski stol dio je hrvatske uskršnje tradicije. (Foto: Pixsell) Bogat blagdanski stol dio je hrvatske uskršnje tradicije. (Foto: Pixsell)

Obilježavanje Uskrsa nije samo da Dan uskrrsnuća, ono Velikim tjednom i traje sve do Uskrsnog ponedjeljka. Post i nemrs tijekom korizmenog doba započinju Pepelnicom, a najvažniji su na Veliki petak i Veliku subotu. Taj običaj očuvao se do danas kako bi na sam blagdan raskošni obroci zamijenili siromašan korizmeni jelovnik.

Na Veliki petak, kada se vjeruje da je Isus razapet na križ, zapovjedan je post i nemrs te se ne jede meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok u danu. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom. Najčešće se u cijeloj Hrvatskoj jede riba. U kontinentalnom dijelu šaran i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora. Pije se čaša crnog vina kao uspomena na prolivenu Isusovu krv.

Blagoslov hrane održava se na Veliku subotu, a u nekim krajevima na uskršnje jutro. (Foto: Pixsell)

Osobitu čar Uskrsa čini blagoslov jela koji se diljem Hrvatske odžava na Veliku subotu. To je hrvatska crkvena, ali i pučka tradicija te je također najrasprostranjenija među slavenskim narodima. U pletenu košaru se najprije stavlja ubrus, a zatim hrana: šunka,pršut ili, ovisno o podneblju, kulen kao simbol obilja i nagrada za posnu zimu, jaja, vino ili rakija, hren koji predstavlja gorčinu Kristove muke, mladi luk, sol i domaći kruh koji predstavlja težak rad.

Hrana koja se nosi na blagoslov prekriva se vezenim ubrusima, a košarica se može okititi hrvatskim simbolima i ukrasnom pisanicom. Blagoslovljena hrana jede se u krugu obitelji za uskršnji doručak pri čemu je naglasak na obilju hrane kako bi se prikazao završetak posta i korizme. Staro je vjerovanje da se mrvice i ostaci koji se nisu pojeli nisu smjeli baciti već zakopati ili spaliti.

Košarica spremna za blagoslov hrane. (Foto: Pixsell)

Obilje na stolu- uskršnji ručak

Svaki dio Hrvatske blagdan Uskrsa obilježava na način karakterističan za to podneblje, a ono što zajedničko svakoj kući diljem zemlje je obilje na stolu, na kojem caruju šunka, kobasice, jaja, hren, pečeno meso, pogače i kruh te kolači pripremljeni po tardicionalnim receptima.

Uz obveznu juhu, glavno jelo je najčešće pečenje s različitim prilozima i salatom. Tradicionalno u nekim se hrvatskim krajevima za uskrsni ručak priprema pečena janjetina, uz koju se poslužuju mladi krumpir, salata i mladi luk. U Slavoniji se najčešće peče svinjetina ili teletina s krumpirom iz pećnice i zelenom salatom. U Dalmaciji i Istri za ručak se jede bijela riba, zubatac ili kovač.

Uskršnji ručak nezamisliv je bez kuhane šunke i mladog luka. (Foto: Pixsell)

Obilnom uskrsnom ručku posebna pažnja pridaje se kolačima. To su najčešće raskošne torte od čokolade ili oraha, kolači od dizanog tijesta te sirnica ili pinca. Dalmatinska gozba završava desertima poput kroštula, fritula, torti i kolača s bademima, suhim smokvama, rogačem i grožđicama.

U Zagorju se za uskrsni dan peku vrtanji - tradicionalan kruh koji se mijesi s neprocijeđenom vodom u kojoj se kuhala šunka. Zagorski vrtanji ukrašavaju se uskrsnim motivima izrađenim od ostataka tijesta ili kuhanim pisanicama, najčešće bojanim na starinski način pomoću ljuski luka i bilja.

Slatki uskršnji kolač- pinca ili sirnica. (Foto: Pixsell)

U Istri se za najveći kršćanski blagdan tradicinalno priprema povetica, ukusna savijača s nadjevom od oraha i jabuka, slična orahnjači. Uz slatki uskšnji kolač, pincu, Istrijani su spravljali i kolače za darivanje. Oni su se oblikovali upletanjem vrpci tijesta, a običaj je bio na zadebljanom dijelu umetnuti jaje preko kojeg bi se od tijesta napravio križ. Naziv kolača razlikuje se od mjesta do mjesta, no najčešće je riječ o jajarici, pletenici, šišerici, šušarici i tituli. Slične slastice od žutog slatkog tijesta pripremale su se i u drugim dijelovima Hrvatske.

Uz obilje hrane na stolu, najvažniji običaj je da se uskršnji ručak provede u krugu obitelji, zajedništvu i miru, što je i poruka najvećeg kršćanskog blagdana.