Natjecanja u tucanju jaja najpoznatija su u Fojnici i Kiseljaku (Foto: Slavica Štefić) Natjecanja u tucanju jaja najpoznatija su u Fojnici i Kiseljaku (Foto: Slavica Štefić)

Jaja se najčešće bojaju u crvenu boju koja simbolizuje Spasiteljevu smrt i njegovu nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je ona u isto vrijeme i boja uskrsnuća. Zanimljivost je da se u nekim krajevima Hercegovine za dobivanje crvene boje koristila biljka broć. Ukrasi na jajima dobivani su i različitim tehnikama s voskom. 

Žene u košarama tradicionalno na Veliku subotu nose u crkvu na blagoslov ono što će se jesti za doručak na Uskrs: jaja, slaninu, sir, sol, luk... U košaricu bi se u sredinu stavio tanjur s okruglim sirom, oko kojega se poredaju oguljena jaja. Između jaja posloži se mladi crveni luk u glavicama, tako da perke luka idu prema van. Na siru se u sredini ostavi prostor na koji će se postaviti komadić mesa, pečenice ili slanine, a u pojedinim krajevima u Bosni na meso se stavljao čakmak (kresalo) i komadić kremena kao simbol žive vatre. Perke luka, simboliziraju sunčeve zrake (izvor života), sir simbolizira hranu za održavanje života, a meso predstavlja užitak. Košara s posvećenjem sadržavala je beskvasni kruh koji se naziva pogača. Pogača bi se prije pečenja ukrašavala različitim formama, ponajviše motivima križa pomoću noža, šila ili vilice, a potom bi se prelila razmućenim jajetom. 

Košara se nosi na blagoslov hrane (Foto: snimka zaslona)

Po kućama bi se na stolove postavljali stolnjaci s uskrsnim motivima. Za tu prigodu postojale su posebne košare koje su bile prekrivene ručno izvezenim ručnicima. Navečer se odlazilo na bdijenje, a ispred crkve se palila vatra koju su vjernici nosili kućama i u svoje domove i polja. U nekim zaseocima se nosio pepeo od vatre te se razbacivao po njivama radi plodnosti.

Na Uskrsno jutro doručkuje se posvećena hrana i radi se  kajganom koja se napravi sa slaninom, a ukućani međusobno razbijaju jaja. Blagoslovljena hrana jede se za doručak i na uskrsno jutro u okolici Dervente, ali se ne počinje jesti dok svi članovi obitelji ne uzmu malo blagoslovljene soli jer, ne smije se jesti dok se svi ne osole.  

Za uskrsno misno slavlje bi se odijevala najljepša i najbolja odjeća, oko vrata stavljali dukati, a poslije mise bi se zaigralo i kolo pred crkvom. Proslava je trajala nekoliko sati, a ponekad bi se prebacila i na ponedjeljak.

Nakon uskrsne mise u Varešu (Foto: Župa Vareš)

U selima u okolici Vareša, i u nekim hercegovačkim mjestima roditelji spreme darove u košaru u kojoj oblikuju gnijezdo i sakriju je u obližnji grm ili negdje u okolici kuće. Djeca na uskrsno jutro odlaze tražiti košaru gnijezdo u kojoj su šarena jaja, slatkiši ili drugi darovi. U jednom dijelu Žepča, osim uskrsnih pisanica dijele se i pereci. To je inače beskvasni kruh, koji se pravi posljednju korizmenu nedjelju ili Cvjetnicu.

Nedaleko Usore zanimljiv je uskrsni običaj ljuljanja. Na Uskrs poslije mise na veće pripremljenu ljuljačku sjedaju muškarci i žene, stari i mladi na uskrsnu lilajku. Vjerovanja su da se, osim zabave, visokim ljuljanjem zaziva veći i bolji rast usjeva i različitih plodova.  

Jedan od običaja koji se danas veže za Fojnicu i Kiseljak je natjecanje u tome čije je jaje najtvrđe. Budući da je Kiseljak brojniji i imućniji, oni imaju nekoliko desetaka župljana koji odu čak i do Slavonije nabaviti kvalitetna jaja. Određenim uzgajivačima plaćaju i tzv. 'zaručivanje'. To je običaj kada se otkrije da jedna kuća ima kvalitetnu hranu za svoje kokoši, onda se unaprijed rezerviraju jaja za cijelu godinu. Tjedan dana prije Uskrsa jaja se propibiru i traže se ona  najkvalitetnija. Stariji ljudi stavljaju čak  jaje pod zub i prema zvuku znaju koje je bolje kvalitete i koja će se koristiti u natjecanju.

Potkivanje jaja (Foto: snimka zaslona)

Nepisano pravilo u Kreševu je da svaki mladić koji je izučio zanat za kovača mora znati potkivati jaje, a to je bio i kao maturalni rad kojim dokazuje da je dobro izučio zanat. Ovo je ujedno bio znak djevojkama da je mladi kovač spreman i za ženidbu. Ako mladić zna potkovati jaje, zna obraditi željezo, može prehraniti obitelj.