Foto: snimka zaslona/orf.volskgruppen.at Foto: snimka zaslona/orf.volskgruppen.at

- Ovaj folklorni i narodni element ima izuzetno važnu funkciju u identifikaciji za društvo, naglašava socijalnu povezanost, prikazuje lokalnu povijest i znak je prepoznavanja dotične regije. S time odgovara definiciji žive tradicije za održavanje nematerijalnog kulturnog blaga - stoji u obrazloženju.

Inicijativu za uvrštenje "Stinjačkog vjenčanja" na listu UNESCO-ove nematerijalne kulturne baštine, kao nasljeđa gradišćanskih Hrvata, pokrenula je udruga Kulturna inicijativa Stinjaki (KiS). Stinjaki su selo u južnom Gradišću u kojem stanovništvo najvećim dijelom čine gradišćanski Hrvati.

 

- Kulturna inicijativa, osnovana prije četiri godine, i svi njeni članovi kao i svi gradišćanski Hrvati, ponosni su i sretni da im je uspjelo izboriti se da Stinjačka svadba, koja uključuje drevne običaje, kao pjevanje i plesanje pred gostionicom u raskošnim hrvatskim nošnjama, bude uvrštena na UNESCO-ovu listu - rekla je Tereza Grandić, studentica hrvatskog jezika u Beču rodom iz Stinjaka i članica KiS-a.

Nije to samo prinos čuvanju običaja i tradicija gradišćanskih Hrvata, nego i motivacija mladima da ono što su dobili u nasljeđe čuvaju, njeguju i prenose na nove generacije, istaknula je Tereza.

Uvrštenjem Stinjačkoga vjenčanja na listu UNESCO-a gradišćanski Hrvati su se svrstali uz bok još četiriju autohtonih austrijskih narodnih manjina čiji su elementi, specifična imena, jezik, nošnja ili slavlje već dijelom prestižne liste.