Šokačko kolo ispred katedrale na 51. Đakovačkim vezovima. (Foto: Marko Mrkonjić/Pixsell) Šokačko kolo ispred katedrale na 51. Đakovačkim vezovima. (Foto: Marko Mrkonjić/Pixsell)

Rješenjem Ministarstva kulture okrunjena je višegodišnja inicijativa predlagača da se šokačko kolo proglasi nematerijalnim kulturnim dobrom. Među pojedincima koji su se istaknuli u nastojanju da se šokačko kolo proglasi nematerijalnim kulturnim dobrom svakako su i etnokoreolog i istraživač slavonske narodne tradicije pok. Josip Vinkešević i kustosica etnološke zbirke Muzeja Đakovštine Marija Gačić.

- U ovom slučaju nije se moglo specificirati samo jedno naselje uz koje bi se vezivalo nematerijalno kulturno dobro, a kao što je to slučaj, primjerice, s gorjanskim ljeljama, nego se išlo na više njih, na šire područje – rekla je tajnica SAKUD-a Đakovštine Ana-Marija Sarić.

(Foto: Davor Javorović/Pixsell)

Kako stoji u obrazloženju Rješenja, vještina izvođenja šokačkog kola- tradicijskog plesa koji se izvodi uz pjesmu i instrumentalnu pratnju  i danas se prenosi usmenom predajom. U prošlosti se izvodilo uz tradicijske instrumente poput gajdi ili tambure samice, da bi se tijekom 20. stoljeća razvila praksa izvođenja uz pratnju tamburaškog sastava.

Značaj kola u izricanju šokačkoga identiteta očituje se u brojnim izvedbama i lokalnim inačicama toga kola. Spontane izvedbe podrazumijevaju plesanje, odnosno igranje šokačkoga kola u različitim svečanostima poput svadbi, vjerskih svečanosti ili neformalnih druženja, kad se kolo izvodi da bi označilo poseban trenutak u društvenom događaju. U tim izvedbama plesače koji žele zapjevati deseterački dvostih ne prate melodijske teme, odnosno mogu slobodno zapjevati u bilo kojem trenutku žele.

Ukoliko se kolo izvodi kao dio organiziranog nastupa, najčešće je na samom kraju točke, jer ga se smatra reprezentativnim i tipičnim plesom ovog dijela Hrvatske. Scenske izvedbe najčešće nisu spontane, nego je unaprijed dogovoren i uvježban plesni korak, tekstovi deseteračkih napjeva i poskočica.

Najveće šokačko kolo u povodu završetka 49. Vinkovačkih jeseni zaplesalo se u Zagrebu 2014. godine. (Foto: Igor Kralj/Pixsell)

Zaštitom ovoga nematerijalnog dobra, zajednice iz Slavonije, Baranje i Srijema, dobit će dodatnu i važnu potvrdu o vrijednosti tradicije, kao i poticaj za očuvanjem dobra i prenošenje na mlađe generacije. Samim time, određene sastavnice šokačkoga kola, koje se danas u određenoj mjeri zapostavljaju poput poskočica ili individualne interpretacije plesnog koraka, doživjet će svoju revitalizaciju.

Šokačko kolo kao dobro upisuje se u Registar kulturnih dobara RH – Lista zaštićenih kulturnih dobara. Ana-Marija Sarić istaknula je kako će se tijekom 2019. godine, a što je i dio obveza koje proizlaze iz statusa nematerijalnog kulturnog dobra, SAKUD Đakovštine u svrhu promicanja šokačkog kola, osim na brojnim manifestacijama, provoditi i edukacije te radionice o njemu.