Adventski vijenac. (Foto: ilustracija/ Pixabay) Adventski vijenac. (Foto: ilustracija/ Pixabay)

Za katolike prvu nedjelju došašća karakterizira ponovni Kristov dolazak, drugu i treću osoba Ivana Krstitelja, četvrta predstavlja Mariju, Djevicu i Majku, koja je rodila Krista. 

Za došašće se izrađuje i stavlja na stol adventski vijenac s četiri svijeće koje simboliziraju četiri adventske nedjelje. Danas se pali prva, prema tradiciji nazvana prorokova svijeća. Druga je betlehemska, treća pastirska, a posljednja je svijeća anđela. Postupno paljenje svijeća znak je približavanja Božića.

(Foto: ilustracija/ Pixabay)

Adventski vijenac čine dva temeljna simbola - krug i svijeće, odnosno svjetlo. Krug ili prsten bez početka i kraja shvaća se kao simbol vječnosti i vjernosti. Ponekad se adventski krug tumači kao zemaljski krug s četiri strane svijeta. Vijenac je u antičko vrijeme predstavljao znak pobjede i u kršćanstvu je postao znak po Kristu dobivenoga spasenja.

Zimzeleno granje upućuje na život život vječni i podsjećaju na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao. Svjetlo svijeća označava dolazeće svjetlo Isusa. Adventske svijeće, izvorno crvene i bijele boje, upućuju na Isusovu žrtvu i pobjedu.

Katolici u vrijeme došašća svakoga jutra imaju zornice - rane mise koje imaju pokornički značaj, jer treba ustati vrlo rano da bi se stiglo u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četverotjednog trajnog odricanja od sna. Svoj početak imaju još u srednjem stoljeću.