(Foto: Goran Kovacic/PIXSELL) (Foto: Goran Kovacic/PIXSELL)

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja svetog Odilona. Krajem 1. tisućljeća već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. 

Preko benediktinaca blagdan se proširio Europom. Vatikan je službeno potvrdio spomendan 1311. Španjolska je 1748. dobila povlasticu da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele, drugu na nakanu Svetog Oca a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu katoličku Crkvu.

Kod blagdana Svih svetih naglasak je na "svih", po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake. Vjernik daje oduška i svojoj ljudskoj, prirodnoj zemaljskoj žalosti. Dušni dan potiče i poštovanje prema čovjekovu tjelesnom vremenitom životu.