Svinjokolja u Vajskoj (Foto: snimka zaslona) Svinjokolja u Vajskoj (Foto: snimka zaslona)

Hrvatska kulturna ustanova u Vajskoj "Šokačka kuća" sjedište je Hrvata iz Vajske, odnosno hrvatske udruge "Antun Sorgg". Za kupnju kuće financijsku pomoć pružila je Vukovarsko-srijemska županije i posredovalo je Hrvatsko nacionalno vijeće, a  namijenjena je za potrebe udruge kao i stanovništva u Vajskoj, Plavni, Baču. Kada je otvorena u srpnju 2019. već tada se znalo da će to biti mjesto gdje će se njegovati tradicija Hrvata Šokaca. 

Sami stanovnici ponudili su opremiti kuću pokućstvom u duhu nekadašnjih vremena. Krevete te stol, stolice i klupu darovala im je obitelj Ivana Šimunovića – Ižakovog iz Vajske. Krevete su u »pridnju sobu« namjestili kako se to nekada radilo. Katica Barukčić-Šargina darovala im je ormar. Dobili su na poklon od nje i tkaninu od kudeljnog platna koju je Aleksandra Pakledinac dan ranije ušila i napravila perinu. Perinu su napunili slamom. Perina se, inače, punila ili slamom ili šepurikom (kukuruzovinom), a mijenjala se jednom godišnje od žetve do žetve. Kada su kreveti sastavljeni i postavljeni, postavili su perinu, a na perinu ide poperinka. Na sredinu sobe su postavili stol i stolice.

Nakon što je uređen stari tradicijski ambijent šokaca u Vajskoj, vraćaju se i običaji pa je na red stigao i prikaz tradicijskog kolinja. Želja članova udruge je bila vratiti se u vrijeme kada je kolinje trajalo i dva dana, a za rad se nisu plaćali majstori mesari već su sve odrađivali članovi obitelji i susjed.

 

Obitelj Šimunović: Ivan, Krunoslav i Amalija

Obitelj Šimunović: Ivan, Krunoslav i Amalija

1:37

Vajska u kojoj se održala ova svinjokolja je selo u jugozapadnoj Bačkoj. Zapise o dolasku šokačkih Hrvata u Vajsku bilježi u 19. stoljeću Mato Babogredac. Prema zapisima, katolički Hrvati došli su iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko Bošnjaka. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu Vukovara, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u Bođanima, Vajskoj i Plavni. 

Od 1716. Vajskom upravljaju franjevci iz Bača. Od 1788. se vode crkvene matice. Godine 1840. blagoslivlja se kamen temeljac za vajštansku crkvu sv. Jurja, koja će biti sagrađena 1842. godine. Franjevci su bili utemeljiteljima školstva u ovom kraju: pokrenuli su prvu vajštansku školu, a ista je djelovala u zgradi starog župnog dvora. Prosvjeta se ovdje širila i preko inih društava, koja su u svom programu imala i školovanje pučanstva: Gospodska kasina, Zemljoradnička kasina i ina. U Vajskoj danas živi oko 300 Hrvata.

Hrvatska kulturna udruga "Antun Sorgg" namjerava Vajštansku svinjokolju uvrstiti u godišnju manifestaciju društva da ljude podsjete na ono što je nekada bilo, da se stari prisjete, a da mlađi nauče i da se tradicija očuva.