Dubrovačko groblje na Boninovu. (Foto: Grgo Jelavić/ Pixsell) Dubrovačko groblje na Boninovu. (Foto: Grgo Jelavić/ Pixsell)

Blagdan Svih svetih počeo se slaviti u 4. stoljeću, a prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. - 741.) premjestio ga je na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom Samhainom koji je označavao Novu godinu.

Na taj je dan u našim krajevima običaj da se obilaze groblja i uređuju grobovi u spomen na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih, ili Dušni dan, obilježava dan poslije, 2. studenoga.

U starini je na selu na današnji dan bio posljednji pastirski blagdan kad su ih darivali gazde kod kojih su radili pa su odlazili na polje i tamo se počastili. Etnolozi vjeruju da se upravo zbog tog nesvakidašnjeg obilja današnji dan u puku prozvao Mali Božić.

Za sesvečak ili studeni i njegov prvi dan, pučki su prognostičari predvidjeli: ako Sve svete kiša namaka, debeli sneg nas čaka; sunčani Svi sveti, obilje žira i žita ljeti. Dugoročnija međuzavisna prognoza očituje se u ovoj: ''Svi sveti mrzli dan, Božić u ledu okovan''.

(Foto: Patrick Seeger/ Pixsell)

Svi sveti su prikladni i za iskušavanje drugačijega proricateljskog umijeća. Primjerice, kaže se da na Sve svete treba odsjeći granu hrasta ili bukve. Ako je grana suha, i zima će biti takva. Ako je mokra, slijedit će "mokra" zima, bogata oborinama. 

Na današnji se blagdan od starih vremena pazilo da objed bude što svečaniji pa su na Sve svete i na Božić i siromašne obitelji uvijek nekako skupile namirnice za bogatiji mesni ručak.

Krapinčanka Ana Tepfer u svojoj knjizi "Krapinska purgerska kuhinja" za blagdan Svih svetih piše: "Obavezno se na taj dan, uz ostalo meso, na stolu morala naći purica s mlincima i kruškama makarijama. Prve mlade purice, uhranjene, pekle su se baš za ovaj blagdan, a uz ovu, cijelom gradu poznatu pečenku, uglednije purgerice su pripremile još i neke od svojih specijaliteta po kojima su se razlikovale od ostalih. Tako su kod Kompareovih uz kuhanu govedinu servirali muštardu, a kod Barbotovih purica je bila nadjenuta kestenjem ili jetricama. Prvi put u godini pekla se orehnjača i makovnjača te više vrsta sitnih kolača."

Ilustracija. (Foto: Pixabay)

- Običaji Svih svetih vezani su, kako svi znamo, uz kult pokojnika, ali u Hrvatskom zagorju Svi sveti vezani su i uz iskazivanje simpatija mladića i djevojaka koji su spremni za ženidbu. Oni bi došli u popodnevnim satima pred groblje i ondje bi mladići s kredama u rukama čekali djevojke. Kada bi primjetili da dolazi djevojka koja im se sviđa, prišli bi toj djevojci i na leđima bi joj nacrtali znak križa. To bi bio znak mještanima da se jedno drugome sviđaju, ali i poruka drugim mladićima da je ta djevojka zauzeta - ispričao je etnolog Tibor Martan.