Kruno Bonačić (Foto: screenshot/Globalna Hrvatska) Kruno Bonačić (Foto: screenshot/Globalna Hrvatska)

Ljubav prema moru i prirodnim znanostima znanstvenika Krunu Bonačića definira još od malih nogu. No, obrazovni sustav u Hrvatskoj u jednom je trenutku prestao biti dovoljan za njegove istraživačke apetite. Nakon što je diplomirao, zaposlio se na Malti, a nedugo potom i doktorirao u Španjolskoj. Priča tu postaje zanimljiva - pored svih prilika koje svijet pruža, posao je pronašao u rodnom Dubrovniku.

- U biti, ja sam doktorirao vanka, tako da nisam htio onako bilo što, nego usku specijalnost moju, što je u biti vezano za uzgoj riba i nutricionizam riba u uzgoju. Takvih mjesta u Europi je bilo jako malo i dok sam slao natječaje i čekao odgovore, vratio sam se doma u Hrvatsku, u Dubrovnik - govori Kruno Bonačić danas docent na Odjelu za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku

Priliku je dobio upravo na Odjelu za akvakulturu, na Sveučilištu na kojem je i započeo svoje znanstveno putovanje.

- Puno je drukčije, nekako dosta tu ide sporije sve nego vanka, gdje je sve već ustanovljeno dugi niz godina. Moglo bi se reć' da su oni godinama ispred nas, ali, eto, trudimo se sustizat i to je neki izazov, sam po sebi nekako, doprinijet na taj način - objašnjava.

Oduvijek se, kaže, želio vratiti, no nije očekivao da će to biti već nakon nekoliko godina.

- Dosta mi je onako specijaliziran studij bio, tražio sam baš nešto specifično. Tad to u Hrvatskoj se nije nudilo. Danas je malo ipak drukčija atmosfera, imamo dosta većih kompanija, koje se bave akvakulturom, ako hoćeš ići u komercijalne vode. Ako hoćeš ostat u znanstvenim, ići na doktorat i dalje, mislim da i tu ima više mjesta - pojašnjava.

Ipak, razvoju znanosti u Hrvatskoj potreban je dodatan poticaj. Mladim znanstvenicima teško je pronaći mjesto na kojem bi se dokazali, a oni stariji, iskusniji, lako se uljuljkaju u monotoniju hrvatske svakodnevice. Teško je doći i do europskih sredstava.

- Dosta su mala ulaganja u znanost. Mi živimo u jednom malom gradu, radim na malom sveučilištu i mislim da čak i europski fondovi uglavnom se zadržavaju oko većih sveučilišta i jako je teško nama malima probit se i doći do njih - upozorava Bonačić.

Hrvatski znanstvenici u inozemstvu na dobrom su glasu i nije im teško pronaći priliku za napredak.

- Na jako dobar način prezentiramo, ali to se baš ne gleda sad tko je odakle, da li smo iz Hrvatske, mi smo ipak EU i tako nas tretiraju. Nema razlike jesam li Danac, Nijemac ili Hrvat. A što sam čuo od naših, recimo, studenata što su pošli vanka, jer, već ih ima nekoliko, uglavnom su svi jako jako zadovoljni s njima. I to ne općenito hrvatskih, nego baš naših na Sveučilištu u Dubrovniku - primjećuje Bonačić.

Bogatstvo velikih i malih sveučilišta upravo su studenti, koji se, poput Krune, vrate iz inozemstva s dodatnim iskustvom te, što je najvažnije, željom da nova znanja ovdje i primijene.

Reportažu Ivane Brailo Drnas, emitiranoj u televizijskoj emisiji Globalna Hrvatska, pogledajte od 16. minute. 

Globalna Hrvatska (TV) (4.1.2020.)

Globalna Hrvatska (TV) (4.1.2020.)

39:35