Dr. Gordan Grlić Radman (Foto: Luka Stanzl/PIXSELL) Dr. Gordan Grlić Radman (Foto: Luka Stanzl/PIXSELL)

Nakon gotovo dvije godine uspješnog rada u Berlinu na dužnosti veleposlanika RH, dr. Gordan Grlić Radman vratio se u Zagreb gdje je imenovan ministrom vanjskih i europskih poslova.

Zbog svog iznenadnog povratka u Zagreb gotovo se niste ni uspjeli pozdraviti s prijateljima i suradnicima u Njemačkoj? Sve se dogodilo jako brzo?

Da, sve oko imenovanja se odvijalo jako brzo. U ministarstvu vanjskih poslova uvijek običaj kad netko ide van ili se otvaraju neka mjesta, onda uvijek kruže neka imena. Tako sam čuo da je i moje ime negdje kružilo, kao i neka druga imena, ali ja sam mislio da su to neki tzv. spinovi. Fokusirao sam se na rad u Berlinu i radio sam svoj posao. Planirao sam program za iduću godinu. Čak sam potvrdio i neke pozive za hrvatske skupove poput poziva za Ričičku noć 15. veljače iduće godine. A onda, kada je poziv stigao, teško je bilo reći ne, iako je to vrlo odgovorna dužnost. Usto, za mene je to bio povijesni trenutak pa i priznanje za moj prethodni rad.

Mnogi u Njemačkoj hvale Vaš dosadašnji rad i ono što ste postigli kao hrvatski veleposlanik u Berlinu. Misli se tu na susrete s njemačkim političarima i novinarima, ali i Vaš rad i pristup Hrvatima i hrvatskim udrugama u Njemačkoj. Kako Vi to komentirate?

Drago mi je da se tako ocjenjuje moj rad. Sve je stvar stila. Osobno jako volim svoj posao, nastojim biti predan i odgovoran prema njemu i drago mi je vidjeti rezultate tog rada, ali i da te rezultate drugi prepoznaju. Ako se zalažete i ako se trudite, ako imate pozitivan pristup, ako imate ljubav prema poslu kojeg radite,… onda rezultati ne izostaju. Predstavljati svoju zemlju je jako lijepo. Rado sam išao i na hrvatske skupove, posjećivao Hrvate u Njemačkoj, …, toliko sam bio sretan upoznati puno naših ljudi, biti i družiti se s njima. Uvijek mi je bilo drago susresti ih, biti s njima na sv. misi i razgovarati nakon sv. mise, čuti kako se živi i koji su problemi.

Kažu da ste u Njemačkoj uspjeli naći zajednički jezik sa svim Hrvatima.

Te razlike osobno nisam primjećivao a niti sam ih radio. Nisam imao predrasude. Za mene su svi naši Hrvati bili isti i svima sam jednako pristupao.

(Foto: Josip Regovic/PIXSELL)

Kako Vam je bilo raditi u Berlinu i Njemačkoj nakon Budimpešte u kojoj ste prije toga bili veleposlanik?

Nije lako usporediti Njemačku i Mađarsku iako je Mađarska isto tako važna zemlja za Hrvatsku. Budimpešta je lijep i važan grad. To su dvije različite zemlje, dvije različite povijesti i tradicije. Imamo hrvatsku manjinu u Mađarskoj, mađarsku manjinu u Hrvatskoj. Mi smo bili povezani preko 800 godina zajedničkog života. Njemačka je s druge strane važna, najvažnija europska zemlja koja svojim jakim gospodarstvom i politikom u Europskoj uniji diktira i donosi najvažnije odluke.

To je važan politički akter na europskoj i svjetskoj sceni, jedno od najvažnijih svjetskih gospodarstava. A 16 njemačkih saveznih zemalja, 16 različitih proračuna, kategorija gospodarstva, gdje se svi natječu za prestiž, govore o tome koliko je Njemačka u cijelosti zapravo važna sa svim svojim saveznim zemljama. Zato i nije lagan posao veleposlanika u Njemačkom te zbog toga i imamo pet generalnih konzulata RH jer veleposlanstvo samo nije dovoljno.

Ta činjenica pokazuje koliko nam je Njemačka važna. S druge strane su tu brojni Hrvati koji žive i koji su nam jedna ključna poveznica prema Hrvatskoj. I stoga moramo se još više truditi i angažirati kako bismo razgovarali, kako bismo na neki način približili domovinu Hrvatsku Njemačkoj i Nijemcima ali i našim ljudima kako bi se Hrvatska još bolje razumjela. Živjeti izvan Hrvatske i onda je razumjeti je drugačije nego kada živite u Hrvatskoj. Kada ste u Hrvatskoj onda vidite koji su problemi, koje su perspektiva. Iskustvo rada u Njemačkoj će mi u svakom slučaju puno pomoći za posao koji sada radim. Čak mislim da mi je to iskustvo rada u Njemačkoj bilo i neophodno za sadašnji posao.

Kako vidite hrvatsku zajednicu u Njemačkoj sada nakon odlaska? U toj zajednici je sve više i novih Hrvata.

Da, sve je više novodoseljenih Hrvata u Njemačkoj. Htio sam ući u taj dijalog i doznati koji su razlozi njihova odlaska. Meni je jasno kad netko ode usavršavati se, kada netko ode iz nekih razloga kao što je znatiželja.

U našem interesu je stvoriti uvjete za bolji život u Hrvatskoj, bolje plaće, bolju sigurnost. To je cilj svake države i svake vlasti. Ja vjerujem kako se Hrvatskoj može uspjeti ako svi zajedno radimo na tome. Ali ne može niti jedna vlada preko noći napraviti čudo. Hrvatska je još uvijek u određenoj tranziciji. I velika je stvar što iduće godine predsjedamo Europskom unijom. Hrvatska je i s te strane afirmirana zemlja, značajna na političkoj sceni. Teško je 1992. godine, kada smo imali međunarodno priznanje, bilo zamisliti da ćemo nakon 28 godina predsjedati onom Europom koja nas je priznala. Povijesni je to i veliki trenutak. Mislim da to može ohrabriti Hrvate u Njemačkoj i svijetu na povratak u domovinu i da će ti naši ljudi biti jako sretni što će Hrvatska u prvoj polovici 2020. godine predsjedati Vijećem Europske unije.

Pripreme Hrvatske za to predsjedanje neće biti nimalo lagane, pogotovu ministarstvu kojem ste sada na čelu?

Da, to je i veliki izazov jer nemamo iskustvo. Ušli smo u EU u trenutku njena zasićenja. I na neki način kad se već ona oporavljala od teške ekonomske krize i recesije koja je bila 2007.-2008. godine i kada je EU na neki način bila zasićena upravo od proširenja. Hrvatska je za ulazak bila spremna i ranije ali samo zbog određenih razloga koji su bili uvjetovani za ulazak, mi smo trebali puno više vremena. Mi smo ipak možda i bolje stajali nego neke države Europe koje su ranije ušle u EU, tako da se EU osjećala dužnom primiti još i Hrvatsku u tom zakašnjelom procesu.

Vi i Vaše ministarstvo će imati posebnu zadaću u tom procesu?

Da, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nositelj svih aktivnosti i koordinator provedbe hrvatskih prioriteta koji se nalaze na našoj agendi za predsjedanje. To je gospodarski rast to je jačanje unutarnje i vanjske sigurnosti. Svakako moje iskustvo u Njemačkoj važno je s obzirom na to da Njemačka predsjeda poslije Hrvatske i sigurno da ću imati vrlo važne, nastaviti kontakte s Njemačkom kako bismo i za vrijeme našeg predsjedanja surađivali, i na neki način gledali koja pitanja možemo riješiti, a koja eventualno ostaviti za rješavanje za vrijeme predsjedanja Njemačke. Ne treba zaboraviti da je tu europski proračun za sedmogodišnje razdoblje jako važna komponenta.

Taj višegodišnji financijski okvir, gdje se zemlje trebaju usuglasiti, pogotovo one koje više plaćaju, koje primaju, to je jako problematično kada se traži zajednički proračun, zajednička izdvajanja. Pogotovo ako nisu jednako razvijene.

A to je isto jedan od naših prioriteta. Jer nisu sve zemlje članice jednako razvijene i treba postići jednu ravnotežu i koheziju da sve zemlje članice imaju isti ili sličan gospodarski rast. To znači da će to imati jako velik utjecaj na demografiju, jer ako u Hrvatskoj budemo imali podjednake standarde, što se tiče plaća, socijalnih i drugih beneficije, onda neće biti razloga za odlazak iz Hrvatske. I sami znate kako se svi dive Hrvatskoj kao lijepoj i sigurnoj zemlji, … zašto onda naši ljudi ne bi ostajali doma živjeli u toj lijepoj domovini Hrvatskoj. Tako da je to predsjedanje veliki izazov i doprinijet će afirmaciji RH ne samo u Europi nego i u svjetskoj međunarodnoj zajednici.

Zna li se možda tko će Vas naslijediti na mjestu veleposlanika u Berlinu obzirom da će pretpostavljamo prijedlog doći i s Vaše strane?

Jedan sam od onih koji će predložiti novog veleposlanika u Berlinu a posljednju riječ i odluku donose premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Biti veleposlanik u Berlinu je jedan zahtjevan posao. Mislim da je svaki veleposlanički posao je važan, ali veleposlanik u Njemačkoj je iznimno važan. Kao što sam i prije rekao, Njemačka je za Hrvatsku važna zemlja, vodeća u Europi i sigurno da veleposlanik mora biti i trgovački putnik, mora tražiti sugovornike, multiplikatore, investitore, investicijske poslove i sve što je u interesu Hrvatske.

(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Što ćete najviše pamtiti iz Vašeg mandata u Njemačkoj?

Teško je izdvojiti trenutak jer svaki novi susrest s Hrvatima u Njemačkoj i njemačkim političarima je donosio nešto novo. Zbog toga ove dane i dobivam jako puno čestitaka od njemačkih političara ali i Hrvata iz Njemačke, što je na neki način potvrda da sam uspio ostvariti određeni kontakt, da je ostalo traga. To me čini sretnim i zadovoljnim i još više me motivira za ovaj posao koji sam sada preuzeo.

Što biste na kraju ovog razgovora još poručili Hrvatima u Njemačkoj?

Znam da nije bilo zgodno otići tako brzo i  ne pozdraviti se. No, sigurno je da ću dolaziti u Njemačku, možda neću moći obići sve gradove gdje žive Hrvati, ali na jedan simboličan način ću se svima zahvaliti. Možda to napravim u Berlinu.

Bit ću emotivan i poručio bih svim Hrvatima u Njemačkoj, svima s kojima sam radio, da ih sve volim. Svaki susret s našim ljudima mi je na neki način punio srce, kod svih njih sam osjećao ljubav prema domovini koju i ja osjećam. I kad vidim tu njihovu ljubav, nekako to jača i snaži i daje nadu da možemo biti zajedno u svemu što je hrvatsko.

Ponosan sam na sve Hrvate jer su dobri promotori i vrsni veleposlanici svoje domovine u Njemačkoj, kako na svojim radnim mjestima tako i u svakodnevnom životu. Drago bi mi bilo da se svi vrate u Hrvatsku jer u Hrvatskoj ima za svakoga prostora.

Trebamo se boriti za sebe, obitelj, radno mjesto. Hrvatska je slobodna, demokratska, europska država pa mislim da sve drugo se može napraviti ako imamo sigurnost. Možemo biti različiti, različitih mišljenja, ali kad je Hrvatska u pitanju, da budemo kritički gdje treba i kad treba, ali poštujmo svakoga jer poštovanje je jedna važna komponenta u komunikaciji. Radimo na nitima koja spajaju a ne razdvajaju.

Svatko ima jedan život i to vrijeme moramo iskoristiti da budemo pozitivni. Ako smo angažirani u hrvatskim udrugama i društvima onda poštujemo svakoga tko želi doprinositi zajedničkom boljitku.

(Stipe Puđa/Večernji list)