Foto: snimka zaslona/Globalna Hrvatska Foto: snimka zaslona/Globalna Hrvatska

Ovo je ulica jednoga od osnivača najmnogoljudnije i najuspješnije hrvatske iseljeničke organizacije - Hrvatske bratske zajednice, nekadašnje Narodne hrvatske zajednice.

Foto: snimka zaslona/Globalna Hrvatska

Davne 1893. godine ideja Josipa Marohnića bila je okupiti iseljene Hrvate u Sjevernoj Americi i spriječiti njihovu asimililaciju. Kao dobar poznavatelj života i djelovanja Hrvata u u tom dijelu svijeta shvatio je da iz Chicaga mora otići u žilu kucavicu hrvatskoga naroda - u grad Pittsburgh, tadašnji Alegheny.

Foto: snimka zaslona/Globalna Hrvatska

- Bio je prvi hrvatski računovođa i knjigovođa 10 godina. Zatim je 1912. izabran za predsjednika i to prvog profesionalnog. Doživotno je to bio. Nažalost, umro je '21. godine, prehladio se, puno je radio, vjerojatno je bio imunološki slabiji, dogodila se upala moždane opne i to je bila opća žalost - govori Ivan Marohnić, potomak Josipa Marohnića.

Pod njegovim je vodstvom Zajednica postala najvećom hrvatskom socijalnom i društvenom ustanovom. Novinar i vlasnik prve hrvatske tiskare i knjižare u Americi, pisao je i izdavao knjige za hrvatske iseljenike. Osim Englesko-hrvatskoga riječnika, nudio je novim doseljenicima praktične savjete iz života u stranoj zemlji.

Ivan Marohnić (Foto: snimka zaslona/Globalna Hrvatska)

Imao je svoj časopis "Hrvatski glasnik" , jer 1909. se tek formira "Zajedničar", koji i danas postoji u kontinuitetu, oko 120 godina. Od velikih djela napravio je popis Hrvata u Americi, napisao knjigu gdje i koliko ih se nalazi, objavio gdje se mogu zaposliti, kakav je život u tim državama, i moram vam reći da je to veliko djelo, jer možete misliti kako danas države muku muče da popišu stanovništvo, govori Ivan Marohnić.

Popis Hrvata u Americi (Foto: snimka zaslona/Globalna Hrvatska)

On je tada našao 126 duša hrvatskih u SAD-u i Kanadi, otkriva.

Foto: snimka zaslona/Globalna Hrvatska

Smatrao je da iseljeničke organizacije ne posvećuju dovoljno pažnje mlađem naraštaju pa je 1912. predložio osnivanje "Omladinskog odjeljenja" tvrdeći da neprestano treba raditi na tome da hrvatska svijest uđe u srca mladeži.

1918. u okrilju HBZ-a utemeljeno je i Hrvatsko sirotište koje je kasnije pretvoreno u Dječji dom u kojemu je odgojeno stotine djece umrlih članova. Zbog Marohnićeva je rada ta organizacija stekla ugled i u američkoj javnosti, a sam je govorio da je na vrata američkih utjecajnih ljudi ulazio bez kucanja.

Foto: snimka zaslona/Globalna Hrvatska

Osnovao je i župu sv. Nikole, a prvim je iseljenicima u SAD-u obogatio duhovni život. 

- Naštampao je 26 ili 28 molitvenika. Nisam znao zašto je štampao tolike molitvenike, a onda sam saznao da je to radio zato što su naši ljudi to masovno čitali. Nosili su molitvenike u rudnike, nosili su ih u crkvu. Od najobičnijih do u slonovači uvezenih da ih se ni engleska kraljica ne bi sramila držati u svojoj ruci - ističe Josip.

Osim toga, napisao je i pjesmu među ostalim, pjesmu amerikanskih Hrvata koju sam vam donio pokazati i našao da ju je uglazbio Ivan plemeniti Zajc, dodaje naš sugovornik.

Pjesma amerikanskih Hrvata koju je uglazbio Ivan pl.Zajc (Foto: snimka zaslona/Globalna Hrvatska)

Marohnići se prvi put spominju kao Frankopanovi vojnici u Hreljin-gradu. Taj je grad doživio jednaku sudbinu kao i njegovi velikani. Tu je na krševitom hrvatskom primorju rođen i Josip Marohnić.

Hreljingrad (Foto: snimka zaslona/Globalna Hrvatska) 

Škrta zemlja i filoksera mnoge je sumještane raselila pa tako i on, s nepunih 30 godina odlazi preko oceana. Nažalost, ostao je poznatiji i priznatiji tamo, a o njegovim zaslugama malo se u domovini zna.

Marohnić je u Zagrebu svojevremeno čak i izgubio ulicu pa je ona zaslugom dvaju predsjednika HBZ-a i RH Bernarda Luketića i Franje Tuđmana vraćena. 

Njegov se praunuk pita zašto naša zemlja ni danas ne pridaje dovoljno važnosti hrvatskim velikanima.

- Josip Marohnić je prvi Hrvat 1916. godine u Leadershipovu New America objavljen kao jedini Hrvat pod naslovom "Značajni ljudi Amerike" - otkriva Ivan Marohnić.

Josip Marohnić (kolaž/wikimedia.com)

Taj se leksikon nalazi u slavenskoj zbirci sveučilišta Yale, jednoj od najvećih sveučilišnih knjižnica u svijetu. A Marohnić je, kaže njegov praunuk, strpao prevelik broj plodonosnih dana u premalo kalendarskih godina. Na nama je da i dalje istražujemo njegov premda kratak, ali intenzivan i dinamičan život, posvećen Narodnoj hrvatskoj zajednici i svome narodu u Domovini. 

Reportažu o Josipu Marohniću pogledajte u emisiji Globalna Hrvatska, od 14. minute. 

Globalna Hrvatska (TV) (24.10.2020.)

Globalna Hrvatska (TV) (24.10.2020.)

38:57