(Foto: matis.hr) (Foto: matis.hr)

Na ceremoniji otkrivanja spomen-ploče nazočnima su se obratili ravnatelj Knjižnice "Antonio Rendić Ivanović" Franjo Mlinac, prevoditelj i publicist Jerko Ljubetić i gradonačelnik Ranko Blažević. Alberto Corte iz Santiaga, hrvatski zet obitelji Eterović pročitao je Rendićeve stihove na španjolskom jeziku, a Branka Bezić Filipović prijevod govora Pedra Marinova. U ime Splitsko-dalmatinske županije nazočio je Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske skupštine. Na ploči je uklesan stih iz Rendićeve poeme "Sutivan: Nada, nada hay de ti que no recuerde./Nema ničeg o tebi što ne pamtim".

Antonio Rendić rođen je 1896. godine na otoku Braču u Sutivanu. Kao četverogodišnjak s majkom Magdalenom Ivanović te s bratom Gaetanom otišao je u Čile. Ondje im je u gradu Antofagasti već bio otac Jure Rendić. Antonio se školovao za liječnika, a cijeli je život pomagao sirotinju. Siromašne je besplatno liječio, a kupovao im je i lijekove. Onima kojima nije liječio tijelo, liječio je dušu svojim stihovima. Osim hrvatskog i španjolskog govorio je engleski, francuski i talijanski jezik. U braku sa suprugom Engleskinjom nije imao djece, pa je brinuo o nećacima. Knjiga o njegovu životu i radu "Antonio Rendic Ivanovic – medico de los pobres" 2016.  je doživjela svoje treće izdanje, a rukopisna ostavština mu je izložena u stalnomu postavu muzeja "Museo Andres Sabella" u Antofagasti.

Rendić je umro u Antofagasti u dubokoj starosti 1993. godine, a nadbiskup Antofagaste, koga je podržala hrvatska zajednica, Vatikanu je uputio 1600 svjedočanstava uz zahtjev za beatifikaciju, koja je u postupku. Za života je Rendić primio brojna priznanja za svoj rad, i u  u medicini ili u literaturi. Zlatnu medalju za posebne zasluge dodijelila mu je čileanska vlada, a bio je i dopisni član Akademije za medicinu. Bio je član Rotary kluba i doživotni počasni predsjednik vatrogasnog društva Bomba croata. Ističe ga se kao osnivača Crvenog križa, a po njenu se u Antofagasti zovu i ulica i škola. Pisao je poeziju pod pseudonimom Ivo Serge, što je izvedenica od sveti Ivan, odnosno Sutivan, kojemu je posvetio pjesnički opus.

Gradska knjižnica u Sutivanu danas nosi ime Antonija Rendića Ivanovića, a u njoj je početkom ovog stoljeća osnovana zbirka iseljeničke literature Druga domovina. Hrvatske matice iseljenika, odnosno voditeljica njene splitske podružnice Branka Bezić Filipović pobrinula se da se zbirka, zasad, obogati s više od 500 knjiga. Općina Sutivan planira Rendiću podignuti i spomenik.

(Matis.hr)