Ivica Bakota (Foto: osobna arhiva/s dopuštenjem) Ivica Bakota (Foto: osobna arhiva/s dopuštenjem)

Ivica Bakota, čije je kinesko ime Bai Yiwei, studirao je međunarodne odnose na Pekinškome sveučilištu od 2011. do 2016. godine.

- Zanimanje za današnju Kinu i suvremeno kinesko društvo bili su razlozi zbog kojih sam se, kad sam dobio stipendiju za studij, odlučio na dolazak. Ponajprije sam želio doći iskusiti život u Kini te sam se na licu mjesta uvjerio u to da je riječ o iznimno dinamičnoj zemlji - ubrzanom i vrlo živopisnom društvu - govori Bakota.

U vezi s njegovim imenom postoji zanimljivost: kad je stigavši u Kinu Ivica dobio kinesko ime „Bai Yiwei“, nije znao da prezime „Bai“ na kineskom znači „bijeli“. Kinez, koji mu je dao ime zbog prva dva slova njegova prezimena Bakota, pritom nije znao da je Splićanin vjerni navijač Hajduka. Ivica smatra kako je to još jedan dokaz sudbinske povezanosti njega i Kine.

2016. godine Ivica je počeo raditi kao profesor na Sveučilištu Capital Normal te kao znanstveni istrazivač u Centru za proučavanje civilizacija (Civilization regionalization Research Center) - think-tank organizaciji u sklopu toga pekinškog sveučilišta. U posljednje vrijeme, jačanjem suradnje između Kine i zemalja srednjoistočne Europe, posebice nakon osnutka Mehanizma za suradnju 17+1 zemalja srednjoistočne Europe i Kine 2012., Centar sve više pozornosti posvećuje istraživanju toga dijela Europe. To se osobito vidi poslije 2015. godine.

- Moja iskustva i osjećaji vezani za rad u Kini najbolji su mogući. U Kinu sam stigao još 2011. godine na studij međunarodnih odnosa. Tada sam dobio priliku upoznati život i rad u Kini, i mogu reći da sam iznimno zadovoljan svojim radnim okružjem na Sveučilištu Capital Normal i njegovu Odsjeku za povijest na kojem sam bio profesor docent te u Centru za proučavanje civilizacija - istraživačkome centru u sklopu Odsjeka za povijest pri Sveučilištu. Bavim se istraživanjem i analizom društava prije svega u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, zemaljama Zapadnoga Balkana. Usto,  bavim se utjecajem zapadnih zemalja i globalnih aktera na proces europeizacije u tome prostoru - objašnjava. 

Kao jedan od važnih rezultata njegova rada, Bakota je nedavno objavio novu knjigu pod naslovom “Socijalna transformacija i društveni razvoj u regiji bivše Jugoslavije”. Knjiga je, što je još važnije, napisana i objavljena na kineskome jeziku.

Na društvenim mrežama Sveučilišta Capital Normal stoji: "Knjiga je važno djelo koje proučava situaciju u regiji, a napisao ju je istraživač koji dolazi iz nje. Autor ima bogato životno iskustvo o tome dijelu svijeta te stoga gaji duboko razumijevanje prema njegovim religijama, narodima i povijesti. Bavio se sveobuhvatnim istraživanjem o socijalnoj transformaciji i razvoju tih zemalja, donoseći iskustvo rijetko u kineskih istraživača. Još dragocjenija je činjenica da je knjiga napisana na kineskome jeziku, čime je time dao velik doprinos kineskim istraživačima koji se bave pitanjima Balkana i srednjoistočne Europe“.

- Knjiga donosi noviju političku, socijalnu, ekonomsku povijest zemalja bivše Jugoslavije, ali i prilično recentnu koncepciju o socijalnoj transformaciji koja, za razliku od pojma tranzicije koji je u Hrvatskoj pa i šire u europskoj javnosti mnogo poznatiji, na mnogo obuhvatniji način prožima ne samo ekonomsko-političku sferu nego sintetski obuhvaća cjelokupni društveni razvoj. Fokus sam stavio na stvaranje novih zemalja nakon raspada bivše Jugoslavije, i zaokružio rad razdobljem do otprilike 2015. godine. Inače, sama knjiga plod  je mojeg rada na doktorskoj disertaciji na Pekinškom sveučilištu, pod mentorstvom profesora Konga Fanjuna. Ponosan sam što je sada, zaslugom sveučilišta na kojem radim, objavljena za kinesku javnost - govori Bakota.

(Foto: osobna arhiva/s dopuštenjem)

Jedan od važnih razloga zbog kojih je u Kini sve više istraživanja o zemljama srednjoistočne Europe, upravo je Mehanizam za suradnju 17+1, u kojem su, uz Kinu, Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Slovenija. Iako su u sklopu toga mehanizma mnoge zemlje regije od 2012. počele surađivačke projekte s Kinom, većina Hrvata vjerojatno je tek 2019. godine, prigodom 8. Sastanka lidera 17+1 u Dubrovniku, prvi put čula za Mehanizam.

- Suradnja između zemalja srednjoistočne Europe i Kine svakako je jedna od sve važnijih tema. Premda je inicijativa Mehanizam za suradnju između Kine i zemalja srednjoistočne Europe iniciran 2012. godine, u široj hrvatskoj javnosti prepoznat je tek nakon dubrovačkoga sastanka na vrhu u travnju prošle godine. Vjerujem da je prije toga samo profesionalna javnost bila podrobnije upoznata sa sadržajem i značenjem Mehanizma. Nakon toga važnog proboja Kine u hrvatski medijski prostor, sama inicijativa te hrvatsko-kineska ekonomska i politička suradnja dolaze sve više do izražaja. Nakon samita u Dubrovniku, Hrvatska se počela mnogo aktivnije zauzimati za projekt i multilateralnu suradnju s Kinom - pojašnjava Bakota. 

Kao hrvatski istraživač, koji je više godina studirao i radio u Kini, Ivica Bakota dobro zna u kojim područjima postoji najveći potencijal za bilateralnu suradnju: - Posebice u infrastrukturnim projekatima. Sigurno znate za najvažniji plod naše bilateralne suradnje - gradnju Pelješkoga mosta koja je počela prije dvije godine i trebala bi završiti za otprilike dvije godine. Usto, obje su strane zainteresirane za druge važne infrastrukturne projekte u modernizaciji željeznice, posebice na dionicama Rijeka-Zagreb, Zagreb-hrvatsko-mađarska granica. Tu su i važni projekti poput ulaganja u hrvatsku sportsku infrastrukturu i industriju, zračne i pomorske luke te suradnju na polju turizma. Hrvatska kao poznata turistička destinacija svakako može mnogo toga ponuditi kako bi potaknula zanimanje kineskih investitora i na tome polju.

Zbog potencijala u tim područjima i projektima između Hrvatske i Kine, Bakota pozitivno gleda na hrvatske izglede u sklopu Mehanizma za suradnju između Kine i srednjoistočne Europe: - Smatram da uloga Hrvatske u toj multilateralnoj suradnji svakako ima odlične izglede kako bismo kapitalizirali suradnju koju smo potaknuli na prošlogodišnjem sastanku na vrhu - na području infrastrukture i turizma, posebice kulturnoga koji Hrvatska sve više promiče.

Kad je riječ o turizmu, Ivica koji je rođen u Splitu, na divnome Jadranskom moru, kao svaki Hrvat vrlo je ponosan. Tijekom života u Kini, Ivica je i „veleposlanik kulture i turizma” između dviju zemalja. Na kineskim portalima možete se vidjeti kako kao strani gost kulturnog događaja kuša kineske specijalitete, ili kao domaćin kineskim prijateljima predstavlja hrvatska vina: - Mislim da smo svi mi koji smo nekoliko godina proveli u Kini, uz svoju profesionalnu djelatnost i neka vrsta veleposlanika, most između dviju kultura, hrvatske dok smo u Kini, a kad smo u Hrvatskoj, djelujemo kao veleposlanici kineske kulture. U ovih 8-9 godina koliko sam živio u Kini, nisam samo predstavljao hrvatska vina nego i hrvatske gastronomske specijalitete, hrvatske kulturne i umjetničke proizvode, uime Hrvatske turističke zajednice nastupao na sajmovima promičući Hrvatsku kao turističko i kulturno odredište, tako da mi ni taj rad svakako nije nepoznat. Stoga me ne čudi što Kinezi posljednjih nekoliko godina sve više prepoznaju Hrvatsku kao privlačnu destinaciju. U vrijeme kad sam tek došao, u Kini je bilo mnogo manje onih koji su znali čak i gdje se Hrvatska zemljopisno nalazi itd. Možda sam pristran, no čini mi se da ljudi u Kini sad zaista više prepoznaju Hrvatsku kao destinaciju koju znaju geografski locirati. Znaju nabrojiti nekoliko važnih gradova poput Dubrovnika, Zagreba ili Splita… ili prepoznaju tipične hrvatske proizvode. To je zasigurno i posljedica nastojanja ljudi poput mene, ali i činjenice da je Hrvatska prije dvije godine postigla sjajan uspjeh na nogometnome prvenstvu u Rusiji osvojivši srebrnu medalju. 

Tijekom epidemije Ivica je cijelo vijeme bio u rodnoj Hrvatskoj te je morao otkazati povratni put u Kinu koji je planirao u svibnju ili na ljeto. Mnogi smatraju da će pandemija uvelike promijeniti svijet, a Ivica kao stručnjak za međunarodna pitanja ističe svoje mišljenje o kratkoročnoj mogućoj promjeni, no donosi i optimizam za budućnost.  

- Iz perspektive situacije kakvu nisam imao prilike doživjeti u životu, a u kontekstu mogućih promjena, smatram da je za sve izazov, ako ništa drugo, razmisliti o cijelome nizu promjena. Naime, kamo god se okrenemo, možemo zapaziti kratkoročne promjene koja korona kriza donosi svijetu, iz čega možemo pokušati dati sustavnu sliku o tome kako će naš svijet izgledati. Vjerujem da još rano, no barem sa svojega profesionalnog gledišta mogu reći da će u kratkoročnome smislu, dakle u nekih godinu dana dok se ne otkrije cjepivo protiv koronavirusa, svakako biti manje interakcije među ljudima s obzirom na mjere smanjivanja društvenih i tjelesnih kontakata. Kad govorimo o međudržavnoj suradnji, možemo očekivati da će u doglednoj budućnosti, nadamo se ne duže od godinu dana, sastanci i konferencije jako reducirati i potpuno preseliti na digitalnu razinu. Bit će izazov da se naviknemo na konferencije iz vlastitih dnevnih boravaka. Uz sve to, iskreno se nadam i optimističan sam što se tiče pronalaska cjepiva protiv koronavirusa, za što se nadam da će se dogoditi što prije kako bi se čitav svijet vratio u  normalu što smo je imali prije pola godine - zaključuje Bakota.