(Foto: snimka zaslona/hrt.hr) (Foto: snimka zaslona/hrt.hr)

Tema njegova doktorata su fitoplanktoni, oku nevidljivi organizmi koji nepogrešivo indiciraju stanje naših mora i oceana. 

- Često mislimo da su Amazona ili šuma pluća zemlje, međutim, prava pluća zemlje su upravo oceani zbog toga što u površinskom dijelu oceana obitavaju mikroskopska živa bića koja su zaslužna za proizvodnju kisika i više od 50 posto svjetske primarne proizvodnje odnosno fotosinteze - kaže Nikola. 

U međuvremenu se uključio u europski oceanski forum mladih i akciju za klimu koju su pokrenuli hrvatski znanstvenici.

- Sve činjenice na temelju čega će se raditi programi zaštite i akcije zaštite oceana bazirat će se na znanosti. To je jedan od razloga zašto sam se uključio. Smatram da svoju znanost u budućnosti mogu prenijeti u neke akcije za zaštitu oceana i mora - poručuje Medić.

Nikola Medić (Foto: snimka zaslona/hrt.hr)

Uz krizu bioraznolikosti najveći je problem trenutačno zagađenje plastikom. A zdravstvena kriza izazvana pandemijom koronavirusa već pokazuje i nove prijetnje za mora i okoliš. Ljudi i dalje bacaju smeće, tako da pronalazimo maske i gumene rukavice u moru, na plažama i u šumama. Sve je to ponukalo Nikolu da prihvati apel hrvatskih znanstvenika.

- Cilj je prikupiti dovoljan broj potpisa i stvoriti kritičnu masu koja bi pozvala institucije kao što su Ured predsjednika, Vladu RH te razna ministarstva i Sabor, možda i obrazovne ustanove da se organizira klimatska akcija. Da priznamo da su klimatske promjene realnost i da moramo reagirati - poručuje Nikola Medić.