(Foto: Snježana Herek) (Foto: Snježana Herek)

Nagrada se dodjeljuje šestu godinu zaredom pojedincima koji su u duhu europske ideje zajedništva i međusobnog povezivanja, svojim djelima i aktivnostima u organizacijama ili poslovanju promovirali europske vrijednosti.

Kako stoji u obrazloženju, nagrađen je izvanredan doprinos dr. Brajinovića kako u približavanju austrijske i hrvatske kulture, znanosti, umjetnosti i gospodarstva, tako i njegov osobni angažman kao osnivača Austrijsko-hrvatskog društva u Beču na iniciranju brojnih prekograničnih aktivnosti. Među njih se ubraja dodjela Kulturne nagrade AHZ-a visokim austrijskim političarima, kulturnim i medijskim djelatnicima, primjerice bivšem gradonačelniku Beča dr. Helmutu Zilku, bivšem austrijskom potkancelaru i ministru znanosti dr. Erhardu Buseku, zemaljskom poglavaru Štajerske Josefu Kraineru, novinarima dr. Viktoru Mayeru, dopisniku Frankfurter Allgemeine Zeitung, komentatoru i uredniku austrijskog radija i televizije ORF prof. Paulu Lendvaiu, dopisniku Die Welta dr. Karlu Gustavu Ströhmu, trojici novinara austrijskog dnevnog lista Kronen Zeitung, Kurtu Seinitzu, Ernstu Trostu i Clausu Pandyju.

Osim toga dr. Brajinović je inicirao i postavljanje više spomen ploča, primjerice ocu austrijske operete Franzu Suppeu u Splitu, gradišćanskom Hrvatu Filipu Kaušiću, inicijatoru osnivanja Zagrebačkog sveučilišta, najizvođenijem hrvatskom piscu u inozemstvu Milanu Begoviću, hrvatskom književniku i povjesničaru Pavlu Ritteru Vitezoviću i hrvatskom svećeniku, teologu i piscu Jurju Križaniću na zgradi gdje je svojevremeno bio u Beču Collegium Croaticum, hrvatskom glazbenom velikanu Ivanu pl. Zajcu, Josipu Juraju Strossmayeru, Antunu Baueru, Juraju Dobrili i Franji Račkom u Augustineumu – dvorskoj crkvi u Beču itd. Na popisu brojnih Brajinovićevih aktivnosti su i postavljena poprsja bivšem austrijskom potkancelaru i ministru vanjskih poslova dr. Aloisu Mocku u Selcima na otoku Braču, Ruđeru Boškoviću i Josipu Sliškoviću, pioniru radija u Austriji, u Tehničkom muzeju u Beču itd.

Spomenutim projektima je neumorni dr. Brajinović u sklopu Austrijsko-hrvatskoga društva u Beču, koje je lani također nagrađeno visokim odličjem austrijskog MVP-a za učinkoviti doprinos promicanju prijateljskih bilateralnih odnosa Austrije i Hrvatske i poticanje dijaloga između naroda, kultura i vjeroispovijesti, ukazao na isprepletenost, povezanost i međusobno obogaćivanje Hrvata i Austrijanaca u sklopu Europske zajednice.

To je bio i glavni razlog da je austrijska ministrica za Europu, integraciju i vanjske poslove dr. Karin Kneissl odlučila, uz nagrađeni projekt Europa Cafe Nane Walzer i Daniela Gerera između 60-tak projekata koji su se ove godine natjecali za ovu nagradu, nagraditi i europski angažman dr. Marijana Brajinovića Poveljom za životno djelo.

- Jako se veselim ovoj nagradi. Ona mi je poticaj za daljnji angažman, ali i obveza da nađem nekoga tko će nastaviti s ovim radom - rekao je dr. Brajinović. - Kako sam kao stipendist austrijskog Ministarstva vanjskih poslova završio postdiplomski studij na Diplomatskoj akademiji u Beču, a kao stipendista francuske vlade apsolvirao studij ENA – Ecole national d´Administration tj. Francuske visoke škole za činovnike u Parizu te potom dobio posao u austrijskom Ministarstvu gospodarstva, red je da u mene uloženi novac, a riječ je novcu poreznih obveznika, na neki način i vratim.

Ono što je zasmetalo nagrađenog, kako kaže, je formulacija za "životno djelo", otisnula na Povelji. - To nekako zvuči kao da je čovjek na izmaku snaga - ustvrdio je dr. Brajinović, napomenuvši kako se nakon nagrade ne namjerava opustiti nego i dalje raditi na austrijsko-hrvatskom povezivanju i lobiranju za našu zemlju. 

(Fenix magazin)