Unutrašnjost crkve na Mulu (Foto: Matis.hr/Kotorska biskupija/snimka zaslona) Unutrašnjost crkve na Mulu (Foto: Matis.hr/Kotorska biskupija/snimka zaslona)

– Svećenik don Antun Kosović imao je viziju kulturnoga, duhovnog i umjetničkog preporoda mjesta te se njegovom zaslugom danas na baladuru Crkve Pomoćnice kršćana nalaze orgulje koje je 1784. godine napravio Dominik Moskateli. Župnik Kosović, koji je zaslužan za unutarnje uređenje muljanske crkve, gradnju skalinade na tamborju crkve te gradnju muljanske rive, za koju je lobirao kod svojih poznanika u Beču, kupio je orgulje u Zadru 1888. godine. Pokretač je narodnog prosvjetljenja mjesta koje je oduvijek slovilo kao siromašno i skromno. Došao je u crkvu koja je tek bila izgrađena i zatekao prazne zidove (tijelo Bl. Gracije je na Muo doneseno iz Venecije 1810.g, a crkva je posvećena 1864. godine). Počeo je opremanje crkve, nabavio je oltare, od kojih su dva mramorna, propovjedaonicu, drvene kipove Sv. Kuzme i Damjana iz Tirola, dao je da se freskama oslikaju zidovi crkve; uz dvostranu kamenu skalinadu, podigao je i zvonik na preslicu pored crkve. Sve je to činio u sklopu duhovne obnove mjesta koju je pokrenuo. Najprije mu je bilo stalo da se Bl. Gracija službeno beatificira, da dobije zvaničnu potvrdu kulta. To nas dovodi do priče o orguljama. Budući da je potpuno bio uvjeren da će Crkva službeno odobriti kult, don Kosović je želio da crkva bude dolično urešena za proslavu proglašenja blaženim. Odlučio je osloniti se i na lokalne snage te poradio na glazbenome odgoju. S fra Ebertom osnovao je zbor i orkestar koji će kasnije prerasti u poznato Hrvatsko pjevačko društvo "Zvonimir", priča nam don Robert.

– Da bi imao zbor, morao je imati dirigenta i orgulje, a ničega od toga nije bilo. Uzaludno su kotorski učitelji pjevanja koje je Kosović angažirao pokušavali nešto napraviti u vezi s tim..., nije išlo. Tek je otac Ebert uspio oformiti zbor, a župnik Kosović je nabavio instrument. Budući da je u to doba siromaštvo bilo veliko, Kosović je dosta toga financirao, najviše, od svog novca, jer tada su svećenici imali državnu plaću. Ali su i skromni ribari vrlo rado odvajali teško stečen novac koji su donirali za ures njihove nove crkve - govori.

– Kad su orgulje prenesene na Muo, prvi put je na njima zasvirao orguljaš Bozoti i zapjevao je zbor "Schola cantorum" kotorske Katedrale. Nakon dva neuspjeha s kotorskim učiteljima glazbe, don Kosović je angažirao prčanjskog franjevca, oca Konrada Eberta, da poučava muljanske mladiće i dječake pjevanju. Tada su samo muški pjevali u crkvenome zboru. To je sve bilo u susret proslavi proglašenja blaženikom Bl. Gracije. Tijekom dvije godine, otac Ebert je ne samo naučio zboriste pjevati nego i svirati te je osnovao prvi mješoviti gudačko-puhački orkestar. Povrh svega, otac Ebert je skladao četiri mise i niz skladbi za pjevače, orgulje, i orkestar te himnu Bl. Gracije, koja se i danas pjeva. Sve je to bilo u malenom Mulu i doživjelo je praizvedbu 1890. godine, kad je bila službena proslava proglašenja blaženim Bl. Gracije. To je bila proslava kakvu do tada ne pamte u ovom kraju. Tada su orgulje brujale, Muljani su pjevali skladbe za njih napisane, što je izazvalo silno iznenađenje i oduševljenje svih prisutnih. Glazbena aktivnost se nastavila i desetljećima nakon proslave - objašnjava don Robert koji je pronašao i sačuvao Ebertovu notnu literaturu, te pokrenuo i prvo objavljivanje i njezin tisak. Skladber Konrada Eberta trebale su biti objavljene prije godinu dana, ali u tome se nije uspjelo, jer jer pandemija puno toga zakomplicirala, no uskoro će se i to privesti kraju.

Muljanski hor – HPD "Zvonimir" djelovao je do vremena nakon Drugog svjetskog rata, a nastao je vizijom dvaju duhovnika: Kosovića i Eberta. Osim duhovne glazbe, izvodio je zborske skladbe svjetovnog i zabavnog karaktera, nastupao i izvan Boke, a u Boki je njegovao dobre odnose s drugim pjevačkim društvima, poput SPD "Jedinstva" iz Kotora. Za taj su zbor pisali svoje skladbe i poznati skladatelji Tomas i Brkanović.

(Radio Dux/Dan/MIRJANA D. POPOVIĆ)