Foto: unist.hr Foto: unist.hr

Čileanac hrvatskog podrijetla, sveučilišni profesor Yakov Goran Laušić King sredinom listopada boravio je u Hrvatskoj kao gost predavač na splitskom Filozofskom fakultetu. U tamošnjem Centru za hrvatske studije održao je predavanje "Multikulturalnost u pokrajini Magallanes u Čileu" u okviru programa akademske mobilnosti osoblja Erasmus+.  Bila je to prilika da s uglednim profesorom hrvatskih korijena razgovara novinar David Rey, iz redakcije na španjolskom jeziku međunarodnog programa Glasa Hrvatske.

- Moj prvi dojam o Splitu jest da je ovo mjesto puno povijesti, vrlo zanimljivo. Svaki kutak grada odražava različiti dio vremena, koji mene kao povjesničara iznimno fasciniraju - govori Laušić. Nije se uspio povezati s lokalnim ljudima jer slabije govore engleski jezik, no oduševljen je gostoljubivošću kolega s fakulteta koji su mu boravak u Splitu učinili vrlo ugodnim.

Čuli smo da su Vaša predavanja u Splitu vrlo dobro prihvaćena.

Da, i meni su rekli istu stvar, da su studenti vrlo dobro prihvatili moja predavanja, bilo je to nevjerojatno iskustvo. Zapravo, govorili smo o multikulturalnosti, o etničkoj raznolikosti, o tome kako se multikulturalnost treba gledati iz perspektive jedne homogene zemlje kao što je Čile. Zemlja koja ne percipira, koja ne vjeruje mnogo multikulturalizmu samom po sebi, koja ima puno multikulturalizma, ali ne prati njegovu dinamiku u javnim ustanovama. Zato je vrlo zanimljivo vidjeti i razgovarati o tome s ljudima iz zemlje koja ima veću višekulturalnu tradiciju.

Kakve su mogućnosti buduće suradnje između Sveučilišta Magallanes u Punta Arenasu i splitskog Sveučilišta?

Mi smo na početku procesa suradnje, a nadamo se da ćemo na tome raditi dugi niz godina. Sve je to počelo zbog potrebe za prijavom za program Erasmus plus, čija je namjera bila upravo stvoriti tu dinamiku suradnje između dvaju sveučilišta i uspostaviti vezu, posebice uzimajući u obzir činjenicu da velik broj hrvatskih iseljenika na području Punta Arenasa, gdje se nalazi moje sveučilište, dolazi iz ove, splitske regije, bilo da su iz Omiša, iz samog Splita ili sa otoka Brača. Stoga postoji iznimno snažna veza s ovim područjem i zainteresirani smo za održavanjem stalnog odnosa.

Glavni je cilj programa bio promicati proučavanje hrvatskog jezika u hrvatskim zajednicama u svijetu. Kakvo je stanje u regiji Punta Arenasa?

Postoji jedan element s kojim moramo početi raditi. Istina je da mali dio zajednice u Punta Arenasu govori hrvatski jezik, uzimajući u obzir da velika većina stanovnika Punta Arenasa ima hrvatske pretke, osobito iz dalmatinskog kraja. Stoga, postoji velik posao koji moramo napraviti u trenutku kad smo odlučili revitalizirati hrvatski jezik među hrvatskim potomcima u Magallanesu.

I vi imate hrvatske korijene. Kada su vaši preci došli u Čile?

- Da, moj je djed bio Hrvat, rođen je u Kreševu, selu kod Omiša. Početkom 20. stoljeća stigao je u Čile na dosta udaljeno mjesto u Ognjenu zemlju na jugu. Mnogo je puta pokušao vratiti se, ali je samo jednom uspio doći u posjet 80-ih godina. Sada sam ja ovdje i imao sam priliku upostaviti vezu s njegovom braćom, s njihovim obiteljima i sa svojom obitelji. To je bilo predivno – govori Yakov.

Kako ste se osjećali ovih dana kada ste slušali hrvatski po cijeli dan?

Mogao sam nešto razumjeti, uho mi se već bilo naviklo na zvuk jezika. Zato već prepoznajem neke riječi i razumijem na što se neke riječi odnose. Tako da sam u okruženju Hrvata lako prilagodio svoje uho.

Mladi znanstvenik nada se novom posjetu Hrvatskoj iduće godine.