Foto: osobna arhiva/ustupljena fotografija Foto: osobna arhiva/ustupljena fotografija

- Magistra sam hispanistike i talijanistike i prevoditeljica, a od 2019. godine sam na doktoratu hispanoameričke književnosti na Čileanskom papinskom katoličkom sveučilištu u Santiagu, u Čileu, na kojem komparativno istražujem odnos prostora i osjećaja samoće u dva romana klasika hispanoameričke književnosti: Pedro Páramo meksičkog pisca Juana Rulfa i 2666 Čileanca Roberta Bolaña.

Vjerujem da je poznata brojnost i značaj hrvatske iseljeničke zajednice u Čileu. Procjenjuje se da u toj južnoameričkoj zemlji živi više od 200.000 osoba hrvatskog podrijetla (što je gotovo 1,3 posto od ukupnog broja stanovništva u Čileu) i uglavnom se radi o cijenjenim i uspješnim članovima tamošnjeg društva.

Iz svojeg iskustva i s obzirom na narav svoje struke, mogu govoriti o umjetnicima, u prvom redu književnicima i članovima čileanske akademske zajednice hrvatskih korijena - ističe Marta Tomić

Marta je sudjelovala na projektu podizanja bisti Rajmundu Kupareu u Santiagu: - Prvo što bih istaknula je moje sudjelovanje 2017. godine na projektu podizanja spomen-biste akademskog kipara Kuzme Kovačića hrvatskom dominikancu, književniku i pjesniku, filozofu, sveučilišnom profesoru i čileanskom akademiku Hvaraninu Rajmundu Kupareu, čiji je doprinos unaprjeđenju humanističkih znanosti u Čileu izniman. Dogodilo se to na Katoličkom sveučilištu u Santiagu.

To dokazuje činjenica da je 1964. godine na istom sveučilištu osnovao Institut za estetiku, i danas je jedini institut takve vrste na području Južne Amerike. Upravo ovih dana bit će objavljen hrvatski prijevod Kupareova filozofskog djela napisanog za vrijeme njegova rada na sveučilištu - Estetička aksiologija. Knjigu u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Hvaru prevela sam u suradnji s kolegom Matijom Janešom. 

U Čileu je predstavljen Martin prijevod zbirke priča književnika Antonija Skarmete: - U rujnu 2019. godine u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Čileu, održano je u Santiagu predstavljanje mojeg prijevoda na hrvatski zbirke kratkih priča Sloboda kretanja (Libertad de movimiento) Antonija Skarmete, proslavljenog suvremenog  čileanskog književnika koji je po očevoj i majčinoj strani podrijetlom s otoka Brača.

U sklopu predstavljanja knjige, s autorom sam razgovarala o njegovom književnom stvaralaštvu te prisutnosti i važnosti hrvatskog elementa i hrvatskih tema u njegovim djelima. 

(Foto: osobna arhiva/ustupljena fotografija)

Marta se nada da će se hrvatska riznica u Čileu i dalje istraživati: - Ovom prilikom spomenula bih i glumca, redatelja, dramaturga i pisca Dominga Mihovilovica Tessiera, podrijetlom s otoka Brača baš kao i Skarmeta, koji je do svoje smrti 2014. godine djelovao na usavršavanju kazališne teorije i glumačkog zanata. Ističem Tessiera budući da sam istraživala njegov dramski opus i budući da je u novoobjavljenom izdanju zbornika Hrvatske matice iseljenika izašao moj rad o njegovoj drami napisanoj 1975. godine ("Luka Milić: kirurg"). U tom kazališnom djelu autor prikazuje životno iskustvo hrvatskog doseljenika u Punta Arenasu, postolara Marka Milića i njegova sina liječnika Luke koji nakon fakultetskog obrazovanja u Santiagu, odlučuje napustiti rodni Punta Arenas i nastaviti liječničku karijeru u Njemačkoj, čime se sin simbolično vraća na kontinent s kojeg je njegov otac Marko otišao početkom XX. stoljeća u Ameriku u potrazi za boljim životom.

Materijala za rad i otkrivanje našoj publici Hrvata koji su se svojim upornim i predanim djelovanjem istaknuli u kulturnom i znanstvenom životu Čilea ima zaista mnogo i nadam se da udaljenost Hrvatske i Čilea neće biti prepreka u daljnjem istraživanju hrvatske riznice u ovoj predivnoj južnoameričkoj zemlji - naglašava hispanistica Marta Tomić.

Marta Tomić (Split, Santiago de Chile)

Marta Tomić (Split, Santiago de Chile)

4:32