Marco Buzolić (osobna arhiva/ustupljena fotografija) Marco Buzolić (osobna arhiva/ustupljena fotografija)

Marco Buzolić vrlo je ponosan na svoje hrvatske korijene:

“Ja sam iz Čilea, potomak Hrvata četvrte generacije. Moj pradjed Stjepan Buzolić Bonačić-Sargo bio je iz Milne na otoku Braču. Godine 1902. stigao je u čileansku pustinju kako bi radio u salitarni, vrlo blizu luke Taltal. Moja prabaka Marija Orlić Vusković bila je iz Dubrovnika. Na poziv njezine kume ukrcala se na brod u Dubrovniku na putovanje oko svijeta.

Nakon dugog putovanja po svijetu, brod je imao mehaničkih poteškoća i bio je prisiljen zaustaviti se u luci Taltal koja je bila puna Dalmatinaca. Tamo su se oni upoznali. Kad je brod trebao zaploviti, kuma je rekla Mariji da pripremi kovčeg za nastavak putovanja. Ali ona, premda je imala tek petnaest godina, rekla da je zaljubljena i da će se udati za Stjepana Buzolića. Tako se i dogodilo i tako je završila ta ljubavna priča. Marija se nikad nije vratila u Dubrovnik. Čile je postala njezina nova domovina, u kojoj je osnovala obitelj iz koje potječem ja.

Oduvijek sam se osjećao vrlo bliskim Hrvatskoj, njezinu narodu i divnim pričama koje mi je pričala moja obitelj još od djetinstva. Stalno smo bili povezani s hrvatskom tematikom - ističe Marco. 

U Antofagasti živi nekoliko generacija Hrvata: - Svi smo iz Dalmacije. Naši su Hrvati stigli prije Prvog svjetskog rata, pa je zato na sjever Čilea utjecala hrvatska kultura. U Antofagasti ima nekoliko hrvatskih klubova: Sportski klub Sokol, Hrvatsko društvo za uzajamnu pomoć, Vatrogasno društvo, postoji nekoliko plesnih skupina koje imaju pravni status, klapa Tri Sulara u kojoj pjevamo pjesme naših djedova i baka... Dakle, postoje mnoge institucije koje djeluju tijekom cijele godine - opisuje Buzolić. 

Klapa Tri sulara (foto: osobna arhiva/ustupljena fotografija)

2019. godine Marco Buzolić došao je raditi u Hrvatsku: - Bio sam član uprave hotelske tvrtke Plava Laguna iz Grupe Lukšić u Istri. Zaista sam uživao, iako nije u Dalmaciji, ljudi i mjesto su prekrasni. Istina je da je vrlo zanimljivo upoznati taj dio Hrvatske, jer se vidi veliki turistički i hotelski razvoj. Posao je bio vrlo zanimljiv jer stanovnici tog kraja imaju malo drugačije običaje od Dalmatinaca.

Trgovinski odnosi između Čilea i Hrvatske veoma su mali, gotovo neznatni: - Mislim da se Hrvatska više usredotočuje na Europu. Stoga, ako razmišljamo o izvoznim mogućnostima koje obje zemlje - imaju, na primjer nove tehnologije. Postoji mogućnost izvoza maslinova ulja iz Hrvatske u Čile, ili bakra iz Čilea u Hrvatsku. No, moramo priznati da je udaljenosti između dviju zemalja prilično velika.

Dok je radio u Istri Buzolić je imao priliku više puta otići u Split, Brač i Milnu posjetiti rodbinu: Uvijek sam duboko uživao u tim trenucima koje nosim u srcu. Vratio sam se u Čile s nostalgijom i nadam se da ću sada moći ići u Dalmaciju. Samo Bog zna kada - poručuje Marco Buzolić, Čileanac hrvatskoga podrijetla.