Foto: R. Mareković Foto: R. Mareković

Ljudi su tijekom korone različito reagirali, rekao bih da je ovo tmurno razdoblje potenciralo osobine koje karakterno i odgojno kao takve već posjedujemo. Naravno, kako na sve naše reakcije utječe i to kakva nas je sreća pratila u ovom razdoblju, ali iako se osjećam mentalno zdravim te sam izbjegao prevelike stresove, povremeno podlegnem neočekivanim reakcijama. Ono čega se svjetska zdravstvena organizacija boji je to da bi tek posljedično, nakon prolaska ovog nesretnog virusa, problemi s mentalnim zdravljem mogli isplivati na površinu.

Stara kineska poslovica kaže: "Glazba potječe iz srca ljudskih bića. Emocije se izražavaju zvukovima, a zvukovi rađaju glazbu”. Mnogi znanstvenici koji se bave liječenjem ove vrste, tvrde da razumijevanje glazbe leži u psihičkoj relaksaciji. Avangardni skladatelj John Cage navodi kako je konačan cilj njegovog skladanja postizanje mentalnog mira. Glazba djeluje izravno na naš autonomni živčani sustav izazivajući fizičke reakcije, dok je istovremeno demokratična do te mjere da za percepciju iste na tjelesnoj razini nije potrebna inteligencija, notni zapisi jednako dopiru do mentalnog bolesnika kao i do visoko obrazovanog profesora. Također se pokazalo da glazba dopire i do naših nesvjesnih ladica, dok su prepoznavši taj efekt još u staroj Grčkoj koristili muziku kao lijek. Postoji i više ozbiljnih studija koje dokazuju kako se rađamo s koordiniranim ritmičkim interakcijama koje nam pomažu kod inicijalne životne komunikacije.

Bez kompliciranih stručnih izraza i jednostavno rečeno, slušanje glazbe utječe na mozak koji prema tome modelira svoju aktivnost i nakon određenog vremena postaje opušten. Preciznije, studija kanadskog sveučilišta McGill otkrila je kako slušanje primjerene glazbe pomaže u stvaranju korisnih kemikalija u mozgu, naročito dopamina. S obzirom na to kako je dopamin sastavni dio sustava podražaja zadovoljstva, sukladno tome pojačava se osjećaj sreće i zadovoljstva. Dosad je uglavnom za liječenje korištena klasična muzika, slušanje te vrste glazbe smiruje srce, olakšava stanje depresije, hrani imunitet i poboljšava cjelokupni rad organizma. Klasika prevladava u liječenju mentalnih problema, ali neka nova istraživanja pokazuju kako u obzir dolaze i drugi glazbeni žanrovi, što može biti individualno modelirano prema afinitetima pacijenta. Osim depresija, glazba se koristi i u liječenju drugih bolesti; srčanih, poremećaja spavanja, PTSP-a, Alzheimerove bolesti, te se koristi i u pomoći kod razvoja djece.

Ako bacimo oko i na banalno konzumiranje glazbe, od skakanja u klubovima do neartikuliranog sinkronog pjevanja po koncertima, vidjet ćemo kako glazba u ljudima potiče sreću. Možemo se spustiti i na benigniju razinu, muzika ljudima pomaže da se opuste, izbace zatomljene misli te frustracije. Glazba je ispušni ventil, filter koji nam pomaže da pročistimo negativne emocije nagomilane svakodnevnim tempom.

Vrsta terapije koja najbolje vida moje rane, jest sviranje gitare te pjevanje uz navedeni instrument. Često me ta disciplina spašavala od depresija i ljubavnih boli. Teško boravim u tišini, svako moje jutro počinje glazbom i u potpunosti sam svjestan čarolije koje proizvode note. Svakako da aktivniji slušači i pratitelji glazbe imaju olakšan način komunikacije s ovom divnom umjetnošću pa će im time ista i više pružiti, ali glazbu nije teško zavoljeti. Uistinu zavoljeti, ne tek dernjati na svadbama i u kafićima. Glazba… Zavodljiva je to dama, dajte joj istinsku šansu, vratit će vam se stostruko. Amerikanci su to najbolje saželi u dvije riječi, music matters.