Slike s adventske izložbe (Foto: Franjo Pajrić) Slike s adventske izložbe (Foto: Franjo Pajrić)

Ča znači rič 'glagol'? Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje. Iz Wikipedije. Riječ glagoljat ima dva značenja: 1. služiti mašu na staroslavenskom jeziku; 2. pričati, govoriti, divaniti.

Kako vidite počeli smo s ružom vjetrova. Kuda nas god vjetar puše, mi ljudi se orijentiramo u prostoru pomoću te ruže, ali  za uputiti se  u vrimenu isto hasnujemo krug, kolobar. Krug se na taj način dijeli na 12 jednaka dijela ki se u jednom danu dva puta ponavljalju. Jedinica je ura, a to bi značilo: a(z) Ur:   znanje, vladanje nečim. Znači hasnuje se sustav 60.

Zapravo sustavi: 2,3,4,6,9,12,24,36,60 povezani su u jedno.

Glagoljsko čislovanje hasnuje isto krug i kružnicu,  a "zovie sze REGNI SIGILLVM aliti yenszeni szkrixgnokrug" - napisano na šćavetici i dili ju na 36 jednaka dijela, a to je 10 gradi po slovu. Svaki fertalj ispunjavaju: jedinice ( 1,2,3,4,5,6,7,8,9), zatim desetice (10,20,....) pa stotice i tisućice. U tom čislovanju numerička vijednost slova se zbraja u riječi i po jednom ključu se okreće gore prikazano kolo i na kraju okretanja dobijemo opet riči, ke su povezane organski s početnim izrazom. Tako recimo riječ Bosna na kraju daje opet suvislu i povezanu riječ: dobri ljudi, ili Bog – on koji te stvori.

Kod prva četiri slova smo naznačili i formu po znanstveniku Jončevu, iz kojih formi se zna isto čuda toga zaključiti.

(Foto: Franjo Pajrić)

Čislovanje znači otkriva magičnu moć ovoga mogli bi  reći svetoga pisma. Nisu se  zaman Hrvati držali te pismenosti, ka je još i danas živa recimo u Zadru, zahvaljuljući takvim ljudima kot je npr. Dario Tikulin, ki za sebe veli da je nastavljač i promotor glagoljice, staroga harvatskoga pisma po predajnoj  Yerolimitanskoj bašćini.

Mi ćemo pomoću tih izložbi, i to u četiri prilike  (na svaku adventsku subotu) pokazati svako slovo, kako bi ono izgledalo na krugu i neku poveznicu s starim jezikom i simbolima.

(Foto: Franjo Pajrić)

Za ov prvi put ćemo apsolvirati jedinice pomoću 9 slika. Vidi se da je stara galgoljica započela s križem (kako je to vidljivo na plakatu) pa ćemo simbolično na početak postaviti naš križ iz Koljnofa. On je poseban i zato, aš u sebi nosi križ s šest klina. A ta križ djeluje!

Kako vidite autori su nam iz raznih krajev, pa imamo i domaće i one iz Hrvatske.

Po križu imamo prvu sliku, ka je izvan reda, aš je ona simbol sustava, a kanili smo ga pokazati pomoću ruže vjetrova. Ovde smo pokazali povezanost tih brojki, ke smo naveli.

Znači kod jedinica redovni broj će biti i brojčana vridnost toga slova. A je 1, B je 2 itd. 

 

1. Prvo je slovo  A (Az) u redu glagoljice. Sliku je naslikao Srećko Perković, Našice  Eli, Eli Lama Sabakhtani 2015.

Ona prikazuje Otkupitelja s korunom od trnja na glavi. Upravo počinje vrime čekanja njegovog rođenja. Advenat. Neka bude kako je suđeno, kako mora biti: Amen. Interesantno je, da će se na kraju glagoljska abeceda, bolje rečeno kako su ju u starini nazvali: prava harvatska slova  završiti upravo s riječju: Amen .        

 

2. Drugo je slovo slovo B (Buky). Slika je od slikarice Zdenke Jurinec, Zagreb  Nikola Šubić Zrinski 2016. Slika prikazuje Zrinskog , velikog Borca, koji Brani, koji je Brat koji oBlada, na ugarskom Bír.         

                                                             

3. Treće slovo je slovo V (Vidi). To je slika  Bararon Jakov 2018. Beč. Usput (dio naselja, dijel varoši, koja pokazuje dio grada, na starom jeziku riječ: Varoš, na mađarskom ista riječ. Város. Mjesto gdje se čekalo i tu su postala mjesta, gdje su se ljudi i nastanili.                                                                                                                   

Po  najnovijim istraživanjima dr Igora Šipića i njegovog tima iz Instituta PanonIQm, sve se to događa prema šemi Plejada, na našem jeziku  Vlašića, na ugarskom isto slična riječ: Fiastyúk.

 

4. Četvrto slovo je slovo G (Ghlagole). Slika je od Nepoznatog  autora nastala u  Šopronu  Várkerület  Advent naslov:  Gore 3 2016.

Gore Gore Gore, t.j brigi zgora goru. Ég je po ugarskom nebo (oben) i riječ : goriti. To slovo u starom klinsatom pismu (današnja varijanta: rovaš) i izgleda kao gora. Slika je načinjena posebnom technikom.

Gorit i govorit naizgled nisu preveć povezani, no vrhovi gora i planina služili su kot no točke komunikacije i u prošlosti, kako i danas.        

                                       

5. D (Dobro) je naredno slovo glagoljice. Slika je od: Dorogházi Vladimir, Kópháza, Lubenice (Dinje), 2018.

U riječi Dinja ju imamo na početku, a nju razumu i drugi. Dinja je vsenek bila znak za sunce, za toplinu, jer u sebi uz grojze koncentrira najviše sunčevih zraka.

 

6. Zatim dolazi slovo E (Yeszt).  Slika je od: Tomislava  Marjana Bilosnića,  Zadar-Zemunik Donji,  Jantarska Cesta  Postaja  Sopron 2014.

Tu se vidi osnovna priča o podjeli kruga, u kojem hasnujemo luk i crtu. Tu poveznicu je primjetio i zadarski istraživač horvatske starine Dario Tikulin. U samom slovu, koje je skoro isto i u latinici, no bez osnovnog već značenja. Priča o jantarskoj cesti se veže uz slovo E. Jantar se u grčkom jeziku zove Elektron.  Vezan za Energiju, za Element, za Er, donosno snagu i kruženje.

 

7.  Slovo Ž (Xivite) je sedmo u redu. Sliku potpisuje: Branko Žufika, Répas Život – podravska idila 2000

Broj sedam ima dosta značenja, no tu ćemo se koncentrirati na riječ: Život. Broj sedam i život. Život se veže za organske sustave, koji znaju kako pokrenuti petoelementni sustav, a to je odgovor na pitanje, kako doći sa pet na šest. Broj šest je hat, na ugarskom jeziku, a to je rič i za: djeluje. Zato se  zove sprava kojom upravljam konje npr. kod nas : hatke. Izmed šest i sedam ni velike razlike ni kod nas, a nit u mađarskom jeziku, ali ni u drugi jeziki.

Živ-ot(d) je obrnuto Viž-od, znači voda daje. Bez vode života nema. Voda rađa kao i Žena.

 

8. Slovo Dz iliti Zelo.  Sliku nam je naslikao: Kristijan Sekulić Koljnof,  Koljnofska crkva sv. Martina 2017.

To bi bilo staro slovo, koje se pak može uzeti kao tz, u govoru skoro kao: C . Ovde ćemo se poslužiti malo obrnutim redoslijedom, da razumijete proces. Mi imamo susjedno selo: Cenk ili kako ga naši ljudi zovu Cenka. Napisavši C sa Tz i znajući da je slovo N bilo u starom našem pismu slovo R  dobijemo rješenje: Tzerk, a to je obrnuto Krezt, iliti Krst, iliti Karst ili pak Kereszt- u znaćenju Križ. Tzerk-va će biti naša  Dzerkva, crikva. Zato smo za taj znak zeli našu crikvu sv. Martina.

 

9. Deveto i posljednje slovo med jedinicami je slovo Z (Zemgla).  Slika je nanovič od Tomislava Marjana Bilosnić  Zadar-Zemunik Donji,  a naslov je: Eisenstadt-Željezno 2014.

Ovo je slovo za Zeleno ili Zöld.  Zelene su naše sinokoše, naša drveća i sve ča živi od sunčevih zraka ima nijansu zelene farbe. Ta valna dužina se najbolje ishasnuje pri fotosintezi. Velika površina zemlje gledano „izvana“ sjaji zelenom bojom.

Za ovo slovo smo izabrali sliku Tomislava Marjana Bilosnića  Željezno  (na Jantarskoj cesti). Jedno od 16 oksida željeza je zelene boje, ni riječi željezo i zeleno nisu  tako daleko jedna od druge.

Drugi dio izložbe (Foto: Franjo Pajrić) 

Preštite si ča misli jedan Vrbničan, Davor Velnić  o iskonu glagoljice:

"Pismo otkriva djelić vječnog svjetla u čovjeku, ono je nebeski poredak i jezik ideja, čitanje neba i otkrivanje simbola."

(Franjo Pajrić)