foto: slika zaslona/HKD Napredak foto: slika zaslona/HKD Napredak

Zbog epohalnog značenja misije i uloge svete braće Ćirila i Metoda za sve slavenske narode, pa tako i za Hrvate, Hrvatsko kulturno Društvo Napredak proglasilo ih je davnih dana svojim zaštitnicima, a na 65. Glavnoj skupštini Društva, održanoj u Zenici 10. studenoga 2018. godine, još jednom naglasilo potrebu da se blagdan sv. Ćirila i Metoda, 5. srpnja, svečano obilježava u cijelome Društvu.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak izabralo je svetu braću Ćirila i Metoda za zaštitnike Društva ponajprije zbog toga što njihova misija predstavljala izvanredan uzor za sve članove HKD Napredak. Napretkovo svekoliko djelovanje, posebice na polju kulture, za cilj je oduvijek imalo graditi mostove između ljudi, naroda, kultura, povezujući time na konstruktivan način različite sfere ljudskog postojanja. Sveti Ivan Pavao II. proglasio je slavenske apostole sv. Ćirila i Metoda suzaštitnicima Europe, a 1985. posvetio im je i posebnu encikliku "Slavorum Apostoli". Želja je bila ukazati na potrebu istinskog zbližavanja i ponovnog ujedinjenja Europe od Atlantika do Urala te na izgradnju "zajedničkoga doma" svih europskih naroda. Želja je to koja se danas, u vremenu svekolikih dezintegracijskih tendencija, nameće kao prijeko potrebna. 

Put velike braće

Sveta braća Ćiril i Metod potječu iz obitelji visokog bizantskog vojnog upravitelja u grčkom gradu Solunu, gdje su rođeni početkom 9. stoljeća, 815. i 826. Obojica su ne samo odrastajući sa susjedima Slavenima izvrsno naučili njihov jezik, nego su ga vjerojatno i u kući govorili, jer im je majka bila Slavenka. Stariji brat Mihael obavljao je, kao i otac, vojničko-upravnu službu, a na vrhuncu karijere zaredio se i povukao u samostan te uzeo redovničko ime Metod. Mlađi brat Konstatntin školovan je na carskom dvoru skupa s budućim bizantskim carem Mihaelom III. te potom obavljao službu voditelja patrijaršijske biblioteke. Bio je vrlo učen i sposoban predavač te je stekao nadimak "filozof".

Car Mihael ih je najprije poslao u Kazarsko carstvo na Azovsko more u misiju rasprave sa Židovima i Saracenima. U to doba je moravski knez Rastislav pisao caru Mihaelu molbu da mu pošalje "takva učitelja koji bi nam našim jezikom pravu kršćansku vjeru objasnio".

Car se odlučuje za Metoda i Konstantnina, a oni, po nalogu patrijarha Focija, u misiju kreću tek kada su se vrhunski pripravili: Konstantin je na temelju predloška grčkog alfabeta oblikovao posebno, slavenskom jeziku prilagođeno pismo, koje je kasnije, najvjerojatnije baš u Hrvatskoj prozvano glagoljica, a potom su preveli Bibliju i liturgijske knjige na slavenski jezik a prijevod zapisali tim novim pismom. Slavenski jezici u to doba nisu se bili jedan od drugoga toliko udaljili kao danas pa su makedonski oblik slavenskoga narječja, nazvan kasnije staroslavenskim jezikom, dobro razumjeli i u Moravskoj i Češkoj, Bugarskoj i Hrvatskoj.

Neuspjeh misije postaje sveopći uspjeh

Misija u Moravskoj je propala zbog pobune moćnih franačkih (njemačkih) biskupija koje su pokrivale ta slavenska područja, a zbog čega je knez Rastisav i pisao za pomoć u Bizant: bojao se potpune germanizacije svoga kneževstva, koje je u to doba bilo prostorno veliko i obuhvaćalo ne samo Moravsku i Češku nego i cijelu Panoniju. Konstantin i Metod morali su zbog optužbi da u liturgiju ilegalno uvode novi, ne-sveti jezik ići u Rim na opravdanje. Ondje ih je, međutim, papa Hadrijan II. svečano dočekao, ponajprije zato što su sa sobom nosili zemne ostatke pape Klementa koji je umro u progonstvu na Crnome moru, a braća su relikvije ponijela sa sobom kad su bili kod Kazara. Hadrijan je odobrio njihov rad, prihvaćajući da je priča o samo tri sveta jezika – hebrejskome, grčkome i latinskome – u biti heretična, jer je Bog stvorio sve jezike i narode. U Rimu, međutim, Konstantin umire zaredivši se prije smrti i uzevši ime Ćiril, a Metoda papa imenuje panonskim nadbiskupom sa sjedištem u Srijemskoj Mitrovici. No, ondje su ga se Nijemci dočepali i odveli ga u trogodišnji zatvor te je ipak svoj život dokončao u Moravskoj i grob mu se nalazi u moravskom Velehradu. Ćirilovi i Metodovi pratitelji i učenici raspršili su se po cijelom slavenskom svijetu i svoje djelovanje utkali u temelje kulturne povijesti svih slavenskih naroda. 

foto: slika zaslona HKD Napredak/Pixabay

Glagoljica, ćirilica, bosančica…

U preslavskoj školi u Bugarskoj iz glagoljice i grčkog pisma razvila se ćirilica, najprije stara, a iz nje su se kasnije formirale sve današnje nacionalne redakcije ćirilice. U Hrvatskoj se najdulje od svih slavenskih krajeva, sve do 19. stoljeća  zadržala glagoljica, njome su pisani svi najvažniji narodni spomenici – Baščanska ploča, Vinodolski zakonik, Istarski razvod, a u Lici u Kosinju tiskan je glagoljicom 1483. "Misal po zakonu rimskoga dvora", prva tiskana hrvatska knjiga, inkunabula, jer je izdana samo 28 godina nakon Gutenbergova izuma.

U Bosni i Hercegovini i okolnim dalmatinskim krajevima, kombinacijom ćirilice i glagoljice, oblikovana je bosanica, kojom su pisane sve najznačajniji povijesni spomenici, počevši od najstarijeg zapisa u kamenu – Humačke ploče, svi stećci, poveljs Kulina Bana, Hvalov zbornik, Hrvojev misal i svi drugi najstariji evanđelistari. U tursko doba bosanica je bila jedno od službenih pisama na sultanovoj porti, njegovale su je begovske obitelji, a sva najstarija djela franjevačke literature, počevši od Divkovićeva "Nauka krstjanskoga" nadalje. Dobar dio najstarijih crkvenih matica u BiH, osim na latinskom, pisan je također bosanicom i to čak sve do u kasno 19. stoljeće. 

foto: slika zaslona HKD Napredak/Pixabay

Hrvatsko kulturno društvo Napredak osnovano je 1902. godine radi pomaganja đacima i obrtnicima, a kasnije i studentima. Napredak je do zabrane, koju su provele komunističke vlasti 1949. godine, školovao i pomagao školovati oko 16.000 đaka i studenata, među kojima su i dva nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog, zatim slikari Gabrijel Jurkić i Ismet Mujezinović, Karlo Mijić, pjesnik Nikola Šop i mnoge druge poznate osobe. Napredak je u različitim razdobljima imao do 155 podružnica i više povjerenstava u 440 mjesta.

Razvijao je i nakladničku djelatnost. Redovito od 1908. do 1947. izlazi Hrvatski narodni kalendar. Nakon obnove, Napredak nastavlja tradiciju kalendara, izdaje ga redovito od 1991., kao i Hrvatski narodni godišnjak. Godine 1923. osnovana je Napretkova zadruga, koja je do zabrane bila jedna od najvećih gospodarskih institucija na prostoru tadašnje države. 

foto: slika zaslona HKD Napredak/Pixabay

U Sarajevu je 1913. izgrađena prelijepa secesijska Napretkova palača te đački dom Kralj Tomislav, kao i dom kulture u Novom Sarajevu, zatim dom Kralj Petar Svačić u Mostaru i Napretkov neboder u Zagrebu. Napredak je izgradio brojne višenamjenske domove u Tuzli, Zenici, Bugojnu, Travniku, Vitezu, Širokom Brijegu, Brčkom, Osijeku, itd. Godišnje je gradio i po tisuću četvornih metara prostora.

I pored svega što je Napredak značio i činio, komunistički režim ga 1949. godine ukida, dok je Napretkova pokretna i nepokretna imovina oduzeta. Nažalost, do danas je vraćen samo mali dio imovine u BiH i u RH. No, duh Napretka živio je među narodom i prenosio se. Dana 29. rujna 1990.godine u Sarajevu je održana obnoviteljska skupština HKD Napredak.

foto: slika zaslona HKD Napredak/Pixabay

2011. otvoren je i Napretkov dom na Trebeviću, čime je ova olimpijska planina revitalizirana. Napredak je kasnije obnovio i mnoge domove u Brčkom, Bugojnu, Busovači, Derventi, Mostaru, Zenici itd. U želji da simbolički pomogne opstojnost Hrvata u Posavini, a željeni povratak u Garevac/Modriču, obnovljena je stara škola i otvorena Napretkova zaklada Otvorena kuća, kao centar za dijalog i pomirenje.

Od 1990. Godine do danas HKD Napredak je kroz Središnju upravu osigurao više od 3000 stipendija, a kroz podružnice je podijeljeno više od 1000 stipendija. Među Napretkovim stipendistima već ima poznatih i uspješnih umjetnika, znanstvenika i gospodarstvenika. Objavljeno je više od 560 knjiga.

Značajan broj Napretkovih podružnica ima i knjižnice. Najveća je ona u Sarajevu s oko 40 000 knjiga, koja je obnovljena 2003. godine a djelovala je od 1928. do 1949. godine. HKD Napredak je od obnove priredio 1291 koncert, od kojih je važno istaknuti božićne i uskrsne koncerte u Sarajevu, na kojima nastupaju, uz poznate domaće i inozemne glazbene umjetnike, i Napretkovi stipendisti. Prihod od ovih koncerata, kao i od kalendara namijenjen je Napretkovoj zakladi za sveučilište i stipendiranje Ivo Andrić – Vladimir Prelog. Napretkova Glavna podružnica u Beču već dvadeset i jednu godinu zaredom organizira Ljetnu akademiju njemačkog jezika za više od 30 studenata i 40 učenika iz BiH, Hrvatske i drugih zemalja iz okružja. Organiziranje izložbi danas je sastavni dio Napretkovih aktivnosti. Priređeno ih je oko tisuću. 

HKD Napredak je za svoj rad dobio niz nagrada, među kojima Nagradu Grada Sarajeva, Plaketu Kantona Sarajevo i Povelju Republike Hrvatske.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak od svog utemeljenja 1902. pa do danas postalo je i ostalo stjecište kulturnog i intelektualnog života Hrvata, i mnogih drugih na ovim prostorima. Sve što radi, radi radi ljudi i glavna mu je zadaća biti u službi čovjeka, posebno mladih ljudi. Nastoji pomoći izgradnji boljeg društva, ma gdje bili njegovi članovi. Napredak je pokazao riječju i primjerom kako se može raditi i u najtežim uvjetima, mnogo i kvalitetno. Napretkovo načelo glasi: njegovanje vlastite kulture u harmoniji s drugima.

OSOBNA ISKAZNICA HKD NAPREDAK

HKD Napredak ima više tisuća članova u 62 podružnice i 3 povjerenstva.

Društvo izdaje tri lista: Napredak (Travnik), Bobovac (Vareš) i Hrvatski Glasnik (Tuzla) u elektronićkoj formi. Pri Napretku djeluje 13 folklornih skupina, 7 tamburaških i mandolinskih orkestara, 14 pjevačkih skupina/zborova i 32 različite dramske, likovne, glazbene, humanitarne, ekološke, studentske i sportske sekcije. Također, u okviru Društva djeluju: Udruga likovnih umjetnika HKD Napredak, Šahovski klub Napredak Sarajevo u Premijer ligi BiH, ŠK Napredak Zenica u ligi Herceg Bosne, Boćarski klub Napredak-Willa, NK SAŠK 1910. Napredak u Sarajevu te Hrvatsko planinarsko društvo Bjelašnica 1923. u Sarajevu i PD Napredak – Stjepan Planić u Zagrebu. Odbojkaški klub iz Odžaka i Nogometni klub iz Bučića (Novi Travnik) nose ime Napredak. Ukupno pri Napretku djeluje 66 različitih sastava, grupa i sekcija. Od svoje obnove (1990.) do danas HKD Napredak je realizirao više od deset tisuća različitih kulturnih programa.

HKD Napredak je član UN-ovih nevladinih udruga i punopravni član Europskog centra za radnička pitanja (EZA). EZA je mreža od 74 organizacije iz 28 europskih zemalja koje se oslanjaju na kršćansko-socijalne vrijednosti.

(HKD Napredak)