(Foto: screenshot/HRT) (Foto: screenshot/HRT)

Od oko tisuću stanovnika koliko ih živi u Petrovu Selu, 80% njih izjašnjava se kao Hrvati. Ovdje hrvatski jezik, kultura i tradicija snažno žive. Timea Horvat, pjesnikinja i novinarka Hrvatskoga glasnika, pokazuje globus koji je u središtu mjesta postavljen kao simbol zajedništva svih rasutih Petroviščana.

Timea Horvat (Foto: screenshot/HRT)

- Moremo reć da globus što stoji zad mojen hrbatov podignut je pred tretemi leti pred obljetnicu Ugarske revolucije. A to se mora znat da 56 godine je čuda Petroviščana pošlo u Ameriku i oni su pošli bežeči pred siromaštvom i nisu znali na što m ogu računat u ovom političkom režimu koji je doša za tim - govori Timea.

Petrovo Selo sa svih je strana bilo okruženo Austrijom i vjerojatno je i to utjecalo da se hrvatski jezik i kultura još čvršće održe. U lokalnom restoranu duga povijest Hrvata na ovim prostorima progovara s obiteljskih fotografija i predmeta. U mjestu djeluje Hrvatsko-mađarska škola, jedna od tri dvojezične škole u Mađarskoj.

- Trenutačno imamo 78 učenika, većinom iz našeg naselja, ali imamo i takozvane putujuće učenike koji su nas potražili iz okolnih naselja. Oni nemaju vezu s hrvatskim jezikom koliko znam ni hrvatske korijene, ali zainteresirani su za učenje jezika i kulture. Drago nam je da su se uključili u našu ustanovu - kaže ravnateljica škole Edita Horvat Pavlović

Svi obvezno uče hrvatski jezik i književnost te pravopis. Pojedini se predmeti uče se dvojezično pa se tako usvajaju i hrvatski i mađarski izrazi. Najlakše pjesmom.

- U školi imamo hrvatski jezik. I doma se pominjemo hrvatskim jezikom. Je ništo teško, a ništo lako mi ide - kaže učenik Dušan Filipović.

Dušan Filipović (Foto: screenshot/HRT)

Tečno se na hrvatskom govore i pišu stihovi i u Nardi. Šandor Horvat u svojoj poeziji progovara o svakodnevici, prirodi, onome što ga muči. Svoje dojmove pretače u sonete ili haiku poeziju:

"Srebrne zvijezde
pokazuju mi dušu
črnon plahticon..."

- Ja sam gradiščanski Hrvat iz Narde. Živim u svom selu. Ja sam onaj koji se rodio u Nardi iaoko se onda išlo u bolnicu na porod, ali bila velika zima pa sam ja tako doma došao na svijet. Mi smo zapravo štokavci među gradišćanskim Hrvatima, iako većina govori čakavski, a neki i kajkavski dijalekt, ali mi smo ovdje u okolici Ruhca i Narde štokavska naselja - govori pjesnik Šandor, žitelj Narde.

Šandor Horvat (Foto: screenshot/HRT)

Gradišćanski Hrvati u Mađarskoj rado se okupljaju i druže. Tako i Šopronom često odjekuje hrvatska riječ. Pod jednim krovom su različite udruge Hrvata koji na ovim prostorima žive gotovo 5 stoljeća.

- To je način života bio takav da su neke zajednice na selima bile zatvorene koje su živjele potpunim životom. Zaokružena priča i postojalo je pravilo ako ti dođeš u jedno selo di žive Ugri onda će tvoja dica bit ugarska, ako si došao u Hrvatsko onda su hrvatska. Ovako velike migracije nisu bile kao sad. Ako je došla u jedno selo jedna obitelj ili dvije u jednom letu djeca su se pohrvatila, u drugom ponmađarila, u trećem ponijemčila i tako su sela lipo ostala takva kakva jesu. I tako smo se mi mogli očuvat ovaku dugo, gotovo 500 ljet. Ali sada ovo 20. stoljeće nas je tako načelo da ne znamo jel ćemo preživit 21. stoljeće. Jako malo ljudi ima uopće koji bi se interesirali za hrvatsko. Sada se ljudi moru zainteresirat, ali se ne živi od toga - kaže Franjo Pajrić, predstavnik Hrvatske manjinske samouprave u Šopronu. 

Unatoč teškoćama, već se 18 godina u Šopronu održavaju Hrvatski dani. Ove su godine u sklopu njih održana predstavljanja knjiga, predavanja, izložba slika slavonskih umjetnika, kao i kulturna večer na kojoj su se predstavili gosti iz Bjelovara. 

Hrvatski dani u Šopronu (Foto: screenshot/HRT)

Iznimno atraktivan bio je nastup domaćina - članica "Koljnofskog kola". - Imali smo i ples prije, ali ova grupa se sastala prije jednu i pol godinu. Ima nas osmero i sve su cure. Tražimo dečke ako su zainteresirani... - kaže članica Dora Grubić

Uz tu ljubav i takve glasove o hrvatskoj će se tradiciji i kulturi daleko čuti.

(Klara Dujmović)