(Foto: Globalna Hrvatska/ snimka zaslona) (Foto: Globalna Hrvatska/ snimka zaslona)

Samo desetak kilometara zapadno od Mostara, a istočno od Širokog Brijega, na 650 metara nadmorske visine prostire se Gornji Polog, s pustim Pološkim poljem. Iznad njega vide se ostaci drevnih kamenih kuća, koji danas svjedoče o nekad bogatom životu na ovom području. Tu su i stećci, vjerojatno iz 14. stoljeća.

- Kad je udruga Zvonigrad koja djeluje na ovemo terenu krenula sa svojim radom 2010. godine nama je bilo poznato 72 stećka koja su bila vidljiva na ovom terenu. Međutim, prosjecanjem, čišćenjem ovoga terena danas smo došli do brojke 84. Mislim da to nije konačan broj stećeka i da će broj biti veći od ovoga jer imamo naznke da su neki stećci ostali zakopani u zemlji – ispričao je član udruge "Zvonigrad", Polog, Marko Novak.

Marko Novak, član udruge ''Zvonigrad''. (Foto: Globalna Hrvatska/ snimka zaslona)

Javnosti prilično nepoznati stećci iz Gornjeg Pologa, različitih oblika, sljemenaci, sandučari i pločasti stećci, urešeni su još vidljivim ornamentima. Nakon posjeta ovom području profesora doktora Miroslava Palamete 2013. godine upisani su u katalog stećaka Bosne i Hercegovine, a prošle je godine ovo područje proglašeno nacionalnim spomenikom u BiH.

Uz nekropolu stećaka tu je i staro rimokatoličko groblje, na kojem nema ukopa od 1977.

- Najstariji zapis kojeg smo uspjeli pronaći je iz 1750. godine gdje je biskup iz Kreševa dolazio i održao krizmu u ovome groblje i tim povodom je sagrađena jedna kapelica u ovome groblju tome u spomen, a u samom groblju nalaze se ostaci stećaka koje ćemo pokušati izvući na površinu i revitalizirati – kazao je Marko Novak.

U blizini se nalazi i šest starih bunara gdje se stoljećima akumulirala voda koja je značila život stanovnicima i njihovim stadima.

- Postoje čak i neke pretpostavke da su to i rimski bunari pošto je ovuda jedna trasa puta prema Mostaru, ali to je još neistraženo – dodao je Novak.

(Foto: Globalna Hrvatska/ snimka zaslona)

Jedan od bunara je obnovljen i upravo je on vjerna slika povezivanja prošlosti i sadašnjosti ovoga kraja. Obnovila ga je udruga "Zvonigrad" iz Pologa, kojoj pripadaju zasluge što je za javnost otvoreno bogato arheološko nalazište.

- Udruga Zvonigrad službeno je osnovana 2012. godine, a cijela priča oko udruge je pokrenuta 2010. godine. Imamo 15 članova, svi su iz Pologa. Nastala je iz potrebe da se zaštiti kulturno - povijesna baština ovoga područja i prirodne ljepote koje imamo na ovom području – kazao je Matej Ćavar, predsjednik udruge ''Zvonigrad'' Prolog.

(Foto: Globalna Hrvatska/ snimka zaslona)

Mladi entuzijasti iz Pologa prijavljuju svoje projekte na različite natječaje, pokušavajući prikupiti sredstva za zaštitu kulturne baštine svojega kraja.

- Jedan od razloje je možda i najvažniji sačuvanje, a drugi je kako bi mogli staviti na turističku kartu Hercegovine jer smatramo da je vrlo vrijedno i da ima jako velik turistički potencijal. Pored ovih bunara imamo tu stećke, imamo Zvonigrad drevni grad po kojemu je udruga dobila ime i koji je još neistražen – istaknuo je Ćavar.

(Foto: Globalna Hrvatska/ snimka zaslona)

Udruga "Zvonigrad" dobila je ime prema istoimenom megalitskom ilirskom gradu koji se prostire na golemom prostoru. Za njegovo istraživanje i zaštitu od devastiranja trebat će i vremena i novca. S obzirom na veliko povijesno i kulturno značenje samoga lokaliteta, mladima iz Pologa treba i potpora države.

(Autor: Miljenko Karačić)